Pokrenuta peticija za očuvanje
0

Sve manje riba u Hutovom blatu, jezera presušuju i ptice bježe

Klix.ba
Sve izražajniji negativni utjecaji čovjeka na ekosistem Hutovog blata, koji se ogledaju u promjeni prirodnog vodnog režima, sve intenzivnijem krivolovu i nepostojanju stvarne zaštite područja zbog nedostatnog finansiranja čuvarske službe, značajno su degradirali Park prirode Hutovo blato. Kako bi mobilizirao javnost i odgovorne institucije za usvajanje hitno potrebnih rješenja problema, WWF je pokrenuo medijsku kampanju i peticiju za očuvanje Hutovog blata.

Močvare i jezera Hutovog blata zbog svojih su besprijekornih prirodnih ljepota, velikog bogatstva i raznolikosti vrsta sa razlogom uvrštene na popis močvarnih staništa od međunarodnog značaja Ramsarske konvencije. Hutovo blato je srce života donjeg toka Neretve sa 44 vrste riba od kojih je 9 endemskih. Budući da se nalazi na jadranskom preletnom putu, ujedno je i jedno od najvažnijih evropskih utočišta za migratorne ptice u kojem je zabilježeno više od 250 vrsta ptica.

"Broj riba u Hutovom blatu se godinama smanjuje, ptice traže druga utočišta, močvarna staništa zarastaju, a jezera presušuju. Ako se nastavi dosadašnji odnos prema Hutovom blatu, ovom močvarnom ekosistemu prijeti potpuni nestanak u narednih 30 godina", ističe Zoran Mateljak, lokalni koordinator WWF-a u BiH.

Hutovo blato ne daje samo važan doprinos bogatstvu života i biološkoj raznolikosti Balkana već nudi i niz važnih usluga lokalnom stanovništvu. Park poput srca pumpa podzemne vode ovog krškog kraja te pročišćenom vodom hrani područja nizvodno sprječavajući prodiranje slane morske vode u poljoprivredno područje delte Neretve. Ovo zaštićeno područje ima i vrlo važnu ulogu u sprječavanju poplava nizvodnih područja primanjem i zadržavanjem velikih poplavnih voda.

Hutovo blato i njegova bogata vegetacija također su veoma važni za skladištenje ugljika i smanjenje utjecaja klimatskih promjena. Gruba procjena pokazuje da samo kroz svoja tresetišta, Hutovo blato sprječava ispuštanje otprilike 7.000.000 tona CO2 u atmosferu, što ima tržišnu vrijednost od oko 200 miliona eura.

"Unatoč vrlo važnoj ulozi Hutovog blata, zadnjih nekoliko godina institucije odgovorne za upravljanje Parkom prirode prestale su podržavati i financirati rad uprave, što je dovelo do kriznih situacija u Hutovom blatu, padanja kvalitete upravljanja, porasta krivolova i gubitka biološke raznolikosti", dodaje Mateljak iz WWF-a i poziva lokalne i državne institucije da se obavežu na stratešku i konkretniju pomoć za spas srca doline Neretve.

Budućnost jednog evropskog dijela netaknute ljepote sada ovisi o svima nama. Sprječavanjem nestanka Hutovog blata napravili bismo veliki korak ka uspostavi modernog evropskog društva, koje cijeni svoju prirodu i dragocjene usluge koje nam ona pruža", poručuju iz WWF-a uz napomenu da će uložiti napore da spriječe nestanak ovog prirodnog bisera, u čemu mogu pomoći i svi zaljubljenici u Hutovo blato i prirodno bogatstvo Bosne i Hercegovine potpisom peticije dostupne na: www.hutovo-blato.ba.

WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, koju podržava gotovo pet miliona ljudi i koja je aktivna u više od stotinu zemalja na pet kontinenata.

Misija WWF-a je zaustavljanje propadanja zemljina prirodnog okoliša te izgradnja budućnosti u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je uporaba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje.