Strategija također pruža dragocjenu priliku za buduće članice i kandidate EU da rade zajedno s EU članicama, doprinoseći integraciji Zapadnog Balkana u EU. Ovo je prva velika EU "makro-regionalna strategija" s tako velikim udjelom zemalja koje nisu članice EU, a to su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija koje sarađuju s članicama EU, Hrvatskom, Grčkom, Italijom i Slovenijom.
"Saradnja u svrhu suočavanja sa zajedničkim izazovima i poticanja zajedničkog potencijala itekako se isplati. Jadransko-jonska će biti treća evropska makro-regionalna strategija", izjavio je u saopćenju evropski komesar za Regionalnu politiku Johannes Hahn.
Dodao je da kako bi strategija postigla željeni efekat, obuhvaćene zemlje trebaju izvući pouke iz iskustava Strategije za regiju Baltičkog mora i Strategije za Dunavsku regiju, a to je važnost fokusiranja na prioritete uz snažno političko vodstvo.
"U regiji u kojoj su se dogodili neki od najvećih nedavnih sukoba u Evropi, Jadransko - jonska strategija donosi saradnju između EU i susjednih zemalja i može imati važnu ulogu u poticanju integracije Zapadnog Balkana u Evropsku uniju", zaključio je Hahn.
Po dvije zemlje u paru, jedna EU članica i jedna koja nije, koordinirale su razvoj svakog elementa Akcionog plana, Grčka i Crna Gora: Plavi rast, Italija i Srbija: Povezivanje regije, Slovenija i BiH: Kvalitet okoliša, te Hrvatska i Albanija: Održivi turizam.
Očekuje se da će EU vodstvo u Evropskom vijeću pod italijanskim predsjedanjem uvesti ovu strategiju krajem ove godine. U izvještaju o evaluaciji iz 2013. godine, Evropska komisija preporučuje da se nove makro - regionalne strategije koncentriraju na nekoliko dobro definiranih ciljeva te da se ti ciljevi implementiraju putem jasnog Akcionog plana, saopćeno je iz Delegacije EU.