16 godina od genocida u Srebrenici
0

Suzama i molitvama ispraćeno 613 nevinih duša

Piše: Tatjana Sekulić
Foto: Feđa Krvavac/Sarajevo-x.com
(Foto: Feđa Krvavac/Sarajevo-x.com)
Šest stotina i trinaest žrtava genocida u Srebrenici danas je pokopano u Memorijalnom centru Potočari. Majke su suzama i molitvama ispratile svoju djecu, braću, supruge... Smiraj je do sada na mezarju u Potočarima pronašlo 5.137 duša.

Dženazi i ukopu identificiranih žrtava u Potočarima prisustvovalo je blizu 50.000 ljudi, članova porodica žrtava genocida, prijatelja, rodbine, građana BiH i zvaničnika međunarodne i domaće zajednice.

Komemoracija je počela u 11 sati intoniranjem himne BiH. Održan je i čas historije u hali bivše fabrike akumulatora.

Mjesto tuge i bola, mjesto oprosta ali ne i zaborava

Potočari su, kao i svakog 11. jula od te kobne 1995. godine, danas bili najtužnije mjesto na svijetu. Jecaji majki, djece i sestara odjekivali su Memorijalnim centrom.

Sahranjeno je njih 613. Među žrtvama je jedna žena i 69 djece. Najmlađi je Nesib Muhić koji je, kada je ubijen, imao samo 11 godina.

Suzama su pokazivale tugu koja se skuplja 16 godina u grudima, molitvama su poslale svoje najmilije u vječno počivalište...

I samo neka pravda bude osveta...

Početak vjerskog dijela komemoracije počeo je izvođenjem Srebreničkog inferna Omladinskog hora Zenica, te učenjem kur'anske sure Ja-sin.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Cerić je proučio dovu za umrle u kojoj je rekao da se "mi sjećamo, ali ne sa željom za osvetom i mržnjom. Za nas je sjećanje molitva za mir i pravdu kao i posvećenost toj misiji. Samo u svijetu mira i pravde za sve, možemo izbjeći ponavljanje grešaka i stravičnih zločina iz prošlosti."

Dok su čitana imena nevino ubijenih žrtava, porodice su iznosile tabute od Musalle do mezarja i molitvama se posljednji put oprostile od svojih najmilijih.

Na komemorativnom skupu prisutnima su se obratili visoki politički dužnosnici i predstavnici Organizacionog odobora za obilježavanje genocida.

"Srebrenica mora svjedočiti"

Ćamil Duraković, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 16. godišnjice genocida, kazao je da je za njega ova godišnjica simbolična jer sam ja imao 16 godina kada je preživio genocid.

"Ovdje smo da ispratimo 613 žrtava genocida. Monstrum i zločinac Ratko Mladić je iza rešetaka. Naši mrtvi prvi put imaju malo više mira nego ranije. Mi, preživjele žrtve genocida hoćemo da osudimo i pozovemo sugrađane i međunarodnu zajednicu da se stane u kraj poricanju genocida. Srebrenica mora živjeti i svjedočiti, ali zbog svega što se ovdje dogodilo neće moći sama", kazao je Duraković.

Prisutnima se obratio i Patrick Moon, ambasador SAD-a u BiH koji je kazao da je došao u Potočare da oda počast žrtvama genocida, njihovim porodicama, svim Srebreničanima i njihovim prijateljima.

"Žalim za žrtvama koje danas ispraćamo kao i za onima koje još nisu pronađene. Od proteklog okupljanja donekle nas je utješila činjenica da će se Ratko Mladić suočiti s pravdom. Oni koji negiraju genocid ili nastoje da ga minimiziraju, umanjuju patnju, negiraju nešto što se ne može negirati, oni ometaju put ka pravdi oprostu i pomirenju", istakao je Moon.

Potočari najtužnije mjesto u Evropi

Sadik Ahmetović, predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra i ministar sigurnosti BiH, kazao je da su Potočari najtužnije mjesto u Evropi, ali i mjesto s kojeg se budućim generacijam odašilje poruka pravde i mira.

"Suočavanje s prošlošću je glavni uslov za pomirenje i sigurnost u BiH. Sva tri naroda se moraju odreći zločinaca, a društvo BiH suočiti s prošlošću", rekao je Ahmetović.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko istakao je da se ništa ne može izgraditi na genocidu, pozdravivši prvo majke, a zatim ostale prisutne predstavnike diplomatskog kora.

Život u miru i pravdi

"Ima onih koji insistiraju da ubice nisu ubice, da žrtve nisu žrtve i da mrtvi nisu mrtvi. Ali, to će nestati pred istinom koja će prevladati, čak i među onima koji se tvrdoglavo kriju od nje. Mladić je u Hagu! Pravda je spora, ali na kraju dođe", poručio je Inzko, napomenuvši da je uz sve one koji su izgubili voljene, da s njima solidariše, tuguje i saosjeća, te da želi sarađivati s ljudima dobre volje koji žele živjeti u miru i pravdi.

Bulent Arinc, zamjenik premijera Turske, je kazao da je u Potočarima na ispitu pala ljudskost, ali se genocid nikad neće zaboraviti jer će sve žrtve vječno živjeti u srcima.

"Učimo djecu ljubavi i poštovanju"

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović održao je najkraći, ali sigurno i jedan od najupečatljivijih govora. Pozdravivši prvo majke i porodice žrtava, Josipović je kazao da je Srebrenica obilježila njihovu generaciju na najteži način i zbog toga se zajednički mora raditi na tome da se takvo nešto više nikada ne dogodi.

"Da nikad ne krene susjed na susjeda, komšija na komšiju. Moramo učiti djecu da vole i poštuju druge, bez obzira na vjeru i naciju, da budu pametnija i jača. Treba stvarati prostor mira gdje ljude mjere po ljudskosti i vrlinama, a ne po imenu", rekao je Josipović poručivši porodicama žrtava da nisu same.

"Ovdje sam s vama prije svega kao čovjek, da u tišini nađemo snagu za budućnost i odamo počast ubijenima u svirepom zločinu", poručio je hrvatski predsjednik.

Rana koja ne zarasta

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović istakao je da je Srebrenica najdublja rana na tijelu bošnjačkog naroda i da nikada neće zarasti.

"Srebrenica je tamna mrlja na obrazu međunarodne zajednice i crna rupa na savjesti naredbodavaca i izvršilaca zločina i neće je se nikada osloboditi. Pravda je spora i djelomična. Veliki dio srpskog naroda izbjegava da se suoči s istinom, slave Mladića kao heroja", kazao je Izetbegović, napomenuvši kako Srebrenica nikada neće biti zaboravljena i izrazivši duboko saučešće porodicama žrtava.

Skup protekao bez incidenata

Komemorativni skup, kojem je prisustvovalo nekoliko desetina hiljada ljudi koji su doputovali u 275 autobusa i 3.633 putničkih vozila, je protekao mirno.

Zbog velikih vrućina Hitna pomoć je intervenisala najmanje 180 puta. Srećom, ničije zdravlje nije bilo ozbiljno ugroženo.

Dženaza i ukop identificiranih žrtava u Potočarima završena je puštanjem golubova u spomen žrtvama genocida, najvećeg zločina nakon Drugog svjetskog rata u Evropi.