BiH
0

Sutra konstituirajuća sjednica Predsjedništva BiH

FENA
U Sarajevu će u ponedjeljak biti održana konstituirajuća sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Novi saziv državnog predsjedništva bit će konstituiran u skladu sa zvaničnim rezultatima izbora.

Novoizabrani članovi Predsjedništva BiH - Haris Silajdžić (bošnjački član), Nebojša Radmanović (srpski član) i Željko Komšić (hrvatski član), primit će certifikate / uvjerenja o tome da su osvojili mandate, koje će im uručiti predsjednik Centralne izborne komisije BiH (CIKBiH) Branko Petrić. Nakon toga će novi članovi položiti svečanu zakletvu.

U nastavku sjednice bit će izabran predsjedavajući novog saziva Predsjedništva BiH. To će, prema najavama, biti Nebojša Radmanović. Pored njega prisutnima će se obratiti i Silajdžić i Komšić.

Konstituirajućoj sjednici Predsjedništva BiH prisustvovat će bh. zvaničnici te predstavnici OHR-a, UN-a, OSCE-a, Vijeća Evrope, Evropske komisije, NATO-a, EUFOR-a, Svjetske banke, Međunarodnoga monetarnog fonda i Evropske policije, kao i ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira i ambasadori akreditirani u BiH.

Predsjedništvo je najviši izvršno-zakonodavni organ države BiH. Nastavilo je kontinuitet ranijeg Predsjedništva Republike BiH koje je djelovalo do potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Predsjedništvo BiH ima tri člana - po jednog Bošnjaka, Srbina i Hrvata, koji se tokom četverogodišnjeg mandata Predsjedništva smjenjuju svakih osam mjeseci na mjestu predsjedavajućeg.

Članove Predsjedništva BiH neposredno bira narod na izborima tako što za bošnjačkog i hrvatskog člana glasa biračko tijelo Federacije BiH, a za srpskog člana glasa biračko tijelo Republike Srpske.

Ustavne nadležnosti Predsjedništva BiH definirane su članom V državnog ustava, koji predstavlja poseban aneks Okvirnog sporazuma za mir u BiH parafiranog u Daytonu 21. novembra 1995. te 14. decembra iste godine i zvanično potpisanog u Parizu.

Prvi saziv Predsjedništva BiH izabran je u septembru 1996. godine, na prvim poslijeratnim izborima, direktnim glasanjem u FBiH - za bošnjačkog i hrvatskog člana, te u RS-u - za srpskog člana. Za člana predsjedništva je iz reda bošnjačkog naroda izabran Alija Izetbegović, za člana predsjedništva iz reda srpskog naroda - Momčilo Krajišnik, a za člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda - Krešimir Zubak. Taj saziv je dužnost obavljao do oktobra 1998. godine kada su implementirani rezultati izbora iz septembra iste godine i kada je konstituiran drugi saziv Predsjedništva BiH.

Drugi saziv Predsjedništva BiH konstituiran je u oktobru 1998. godine. Te godine su na općim izborima u bh. predsjedništvo izabrani: Alija Izetbegović (iz reda bošnjačkog naroda), Živko Radišić (iz reda srpskog naroda) i Ante Jelavić (iz reda hrvatskog naroda). U oktobru 2000. godine Alija Izetbegović se povukao s funkcije osobnom odlukom. Na njegovo mjesto je Parlamentarna skupština BiH izabrala Halida Genjca - na privremenoj osnovi, u skladu sa Zakonom o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva BiH. U martu 2001. godine visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown smijenio je Antu Jelavića s funkcije člana Predsjedništva BiH.

Od kraja marta 2001. godine, na temelju Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva BiH, Parlamentarna skupština bira Beriza Belkića na funkciju člana Predsjedništva - iz reda bošnjačkog i Jozu Križanovića za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Živko Radišić je ostao na funkciji člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda.

Nakon općih izbora u oktobru 2002. godine, izabran je treći saziv Predsjedništva BiH. Činili su ga: Mirko Šarović, član Predsjedništva iz reda srpskog naroda, Dragan Čović, član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, i Sulejman Tihić, član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda.

Na konstituirajućoj sjednici za prvog predsjedavajućeg novog saziva izabran je Mirko Šarović. Nakon što je Šarović podnio ostavku na mjesto predsjedavajućeg u aprilu 2003. godine umjesto njega je za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda izabran Borislav Paravac.

U martu 2005. godine visoki predstavnik Paddy Ashdown smijenio je Dragana Čovića s funkcije člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Članovi Predsjedništva BiH do 1. novembra 2006. godine su: Sulejman Tihić (bošnjački član), Borislav Paravac (srpski član) i Ivo Miro Jović (hrvatski član).