Kampanja promoviše zaustavljanje nasilja i seksualnog nasilja nad ženama i djecom i poručuje kako je šutnja žrtve najveće oružje nasilnika i počinje uoči obilježavanja 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
U subotu, 26. novembra u 10 bh. gradova potpisivat će se peticija za pooštravanje krivičnih zakona i usklađivanje krivičnih zakon sa konvencijama Vijeća Evrope i Ujedinjenih nacija. U Sarajevu, peticija će se potpisivati ispred zgrade Parlamentarne skupštine u 12 sati.
Nasilje nad ženama i djecom jedno je od najraširenijih i najzastupljenijih oblika kršenja ljudskih prava u BiH i predstavlja veliki problem.
BiH se obavezala potpisivanjem Istanbulske konvencije o sprečavanju nasilja u porodici na uspostavljanje koordinacionog tijela koje bi trebalo na svim nivoima pratiti stanje i vršiti analizu o prisutnosti nasilja u porodici. Međutim, takvo tijelo nije uspostavljeno ni nakon pet godina.
"To šalje poruku da BiH još uvijek nije osviještena država koja će u svoje politike i vlade ugraditi politike koje bi bile rodno osjetljive", kazala je Maja Gasal-Vražalica, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i članica Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova.
Obrazovanje je jedan od ključnih segmenata borbe stereotipa rodnih uloga u BiH, budući da je bh. društvo i dalje veoma patrijarhalno društvo u kojem je muški spol superiorniji i u kojem imamo rodno podijeljene uloge.
Agencija za ravnopravnost spolova je 2013. godine, prema pozivima ostvarenim prema SOS liniji za pomoć žrtvama nasilja u porodici, došla do podataka kako je 52,3 posto žena do navršene 15. godine doživjelo neki vid nasilja u porodici. Uzevši u obzir kako je u BiH 60 posto nezaposlenih žena moguće je doći do zaključka kako je ekonomska ovisnost žena o počiniocu nasilja jedan od osnovnih razloga zbog kojeg žene trpe nasilje i ostaju u nasilnom okruženju.
SOS brojevi za FBiH 1265, a za RS 1264 su dostupni jedino telekom operaterima entiteta, dok korisnici privatnih telefonskih operatera nisu u mogućnosti ostvariti poziv.
BiH nema nikakvu strategiju kako bi osnažila žene i učinila ih manje ovisnim o hranitelju porodice, što je u BiH u većini slučajeva muškarac koji raznim metodama zastrašivanja drži ženu u svojevrsnim okovima. Muškarci prijete oduzimanjem djece, izbacivanjem iz kuće ili oduzimanjem imovine, iako se imovina stečena tokom bračnog života dijeli na dva dijela i oba supružnika imaju jednako pravo na kuću ili stan.
Nasilje u porodici višestruko je povezano sa stanjem u društvu i najviše pogađa najranjivije elemente tog društva, a to su žene i djeca. Broj slučajeva nasilja u porodici u Kantonu je u porastu i to je opredijelilo Kantonalno ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice da se 2000. godine uključi u zajedničko djelovanje vladinog i nevladinog sektora kako bi se nasilje preveniralo, umanjilo i kako bi se smanjile njegove posljedice.
Vlada KS, odnosno resorno ministarstvo, brine o ženama koje su bile izložene najgorim torturama seksualnog zlostavljanja tokom agresije, ženama i djeci koje se svakodnevno susreću s nasiljem u porodici.
"Ono što konkretno radimo su pripreme za program zapošljavanja za 2017. godinu, odnosno program prekvalifikacije i dokvalifikacije i zapošljavanja žena žrtava nasilja. Žene je potrebno u praksi ekonomski ojačati, zaposliti i sufinansirati podstanarstvo, što Ministarstvo i radi, kako bi žene mogle i stambeno da se odvoje i osamostale" rekla je Amela Dautbegović, resorna ministrica.
Na promociju kampanje "Šutnja nije zlato", bili su pozvani i nadležni ministri obrazovanja, kako bi se izložio problem udžbeničke politike i obrazovnog sistema u kojem je uloga dječaka i djevojčica, odnosno muškaraca i žena, djeci od malih nogu plasirana na takav način da dječaci izrastaju u nasilnike, a djevojčice u žrtve.
