{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Suština svih reformi u BiH je dogovor i razumijevanje"

F
11.11.2010. u 18:31
0
7
"Suština svih reformi u BiH je dogovor i razumijevanje"
0
"Suština svih reformi u BiH je dogovor i razumijevanje"
Nebojša Radmanović
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović obratit će večeras u 21 sat po našem vremenu Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija u okviru debate o Bosni i Hercegovini povodom šestomjesečnog izvještaja o stanju u zemlji.
Govor predsjedavajućeg Radmanovića prenosimo u cijelosti:

Zadovoljstvo mi je obratiti se Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija u debati o BiH. Današnja debata prilika je da se još bolje informišete o političkoj situaciji u BiH i ostvarenom napretku zemlje u proteklom periodu. Od posljednjeg izvještaja u BiH su se desile mnoge stvari koje su promijenile dotadašnje stanje u zemlji. O ostvarenom napretku u BiH postoje mnoge analize i različita mišljenja, među političkim subjektima i građanima. Predsjedništvo BiH o ovom pitanju dosada nije imalo jedinstven stav. Dozvolite mi da, kao predsjedavajući Predsjedništva BiH, iznesem stav usaglašen sa druga dva člana Predsjedništva BiH, o situaciji u BiH i mogućim pravcima razvoja u budućnosti.

Danas je popularno o BiH govoriti pretežno u crnim tonovima. To je činjeno i sa ove govornice u prethodnom vremenu. BiH je idealna tema da razni katastrofičari na njoj dokazuju svoje teorije. Za razliku od drugih sličnih područja u svijetu, u kojima je angažovana međunarodna zajednica, BiH u cjelini predstavlja pozitivan primjer djelovanja međunarodne zajednice u izgradnji mira. To potvrđuju mnogobrojni relevantni izvještaji međunarodnih organizacija, nezavisnih institucija i nevladinih asocijacija u svijetu. Istina, u proteklih šest mjeseci BiH je imala manji zastoj na svom reformskom i tranzicijskom putu. Jedan od razloga je i to što je ova godina bila izborna u BiH, pa su se politički subjekti više okrenuli izbornoj kampanji i pridobijanju glasova birača nego stvarnim problemima zemlje.

Ove godine navršava se petnaest godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH. Prije petnaest godina BiH je izašla iz tragičnog sukoba koji je destabilizovao zemlju i cijeli region. Danas, petnaest godina poslije, pitamo se: Šta smo i koliko uradili od onoga što smo potpisali i na šta smo se obavezali?

Odmah da kažem: Udruženim naporom međunarodne zajednice i domaćih vlasti BiH je ostvarila značajan napredak u postratnom periodu, koji predstavlja pozitivan primjer u odnosu na mnoga druga slična krizna područja u svijetu. Navedite mi mirovni sporazum u novijoj istoriji Evrope i svijeta koji je brže i uspješnije implementiran? Neki, koji su nezadovoljni brzinom napretka u BiH lijek pokušavaju pronaći osporavanjem samih temelja postojećeg mirovnog sporazuma, što nas uvlači u nove sukobe i sporenja.
Od završetka rata do danas Bosna i Hercegovina je implementirala sve ključne elemente iz Dejtonskog mirovnog sporazuma: Uspostavljen je stabilan mir, zemlja funkcioniše na ustavnim osnovama Dejtonskog mirovnog sporazuma, najveći broj izbjeglica i raseljenih lica povratio je svoju imovinu a mnogi su se vratili i u mjesta ranijeg življenja. Po tome BiH predstavlja uspješan primjer, za razliku od drugih područja u regionu. Održano je šest opštih parlamentarnih izbora, od kojih nekoliko posljednjih u potpunoj organizaciji domaćih vlasti, na unutrašnjem planu ostvaren je jedinstven ekonomski prostor, makroekonomski pokazatelji privrede su stabilni i pokazuju spor, ali pozitivan uzlazni trend, uspješno je uveden porez na dodanu vrijednost, uspješno je provedena reforma odbrane i oružanih snaga, nakon početnih hapšenja optuženih za ratne zločine od strane međunarodnih vojnih snaga, većinu ostalih izvršile su i izručile Haškom tribunalu domaće vlasti, domaći sudovi sude optuženima za ratne zločine, BiH je postala članicom Savjeta Evrope i drugih međunarodnih organizacija, zemlja je pristupila NATO programu Partnerstvo za mir, postali smo članica zone slobodne trgovine CEFTA, a kao rezultat svega potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Zemlja je ispunila 174 uslova za ukidanje viznog režima sa EU, o čemu je EU već donijela pozitivnu odluku. U toku su reforme u oblasti javne uprave, pravosuđa, visokog obrazovanja, javnog televizijskog sistema i usklađivanje Ustava sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i presudom Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura.
Podsjećam vas da je, kao rezultat povoljnog razvoja političkih i bezbjednosnih prilika u BiH, NATO smanjio svoje snage u BiH i svoj angažman sveo na štab u Sarajevu. Takođe, EUFOR je, kao rezultat očiglednog napretka na stvaranju bezbjednosnog i stabilnog okruženja, smanjio svoje snage u BiH.

U BiH postoje različita gledanja na položaj i daljnji status Kancelarije visokog predstavnika u BiH. Politički predstavnici iz jednog naroda smatraju da Kancelarija visokog predstavnika treba da ostane stalno u BiH, predstavnici drugih, da treba prestati sa radom, i da je zamjeni specijalni predstavnik EU. Ako su nakon rata postojali razlozi za postojanje Kancelarije visokog predstavnika u BiH, petnaest godina nakon toga oni su bitno umanjeni. U posljednjem izvještaju za BiH Evropske komisije navedeno je da BiH ne može preduzimati dalje korake u procesu evropskih integracija dok se ne izvrši transformacija Kancelarije visokog predstavnika u specijalno predstavništvo EU.
Sve promjene u BiH moraju biti zasnovane na vladavini prava. Zbog toga je neophodna potpuna implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dejtonski sporazum je prije svega sporazum, a ne okvir iz koga se ne može uzimati samo ono što mu odgovara, a izbjegavati izvršenje drugih obaveza. Što se tiče odluka Kancelarije visokog predstavnika kojima su izmijenjene odredbe Aneksa IV Dejtonskog sporazuma, jasno je da se pravni akti mogu mijenjati samo na način kako su i doneseni, ukoliko u tim aktima nije predviđeno drugačije, te će se zbog toga rasprave o ovim pitanjima nastaviti.
Problem izgradnje funkcionalne države ne može se isključivo riješiti promjenom ustavnih i zakonskih procedura za donošenje odluka u BiH, kojima bi se uvela veća unitarizacija ili decentralizacija. To je pojednostavljeno i opasno rješenje složenog i osjetljivog političkog problema. Takav pristup bi doveo u pitanje legitimitet vlasti u složenoj i višenacionalnoj državi kao što je BiH, uzburkao region koji inače nije potpuno stabilan.
Osnovna pretpostavka za izgradnju funkcionalne države je međunacionalno pomirenje i povjerenje. Bez kažnjavanja svih izvršilaca ratnih zločina, iz svih naroda, u BiH ne može se ostvariti međunacionalno pomirenje i izgraditi funkcionalna država. Haški tribunal ocijenio je da BiH dobro sarađuje, tako da su sve druge ocjene o ovom pitanju suvišne.
Što se tiče povratka izbjeglica, među domaćim političarima u BiH i dijelovima međunarodne zajednice, postoji nerazumijevanje ovog problema. U stvarnosti ne postoji primjer u svijetu da je u jednoj zemlji urađeno više na povratku imovine izbjeglica nego što je u BiH. Preostaje da se podrži održiv povratak, za koji Bosna i Hercegovina treba pomoć međunarodne zajednice. Problem sa kojim se, takođe, treba suočiti međunarodna zajednica je taj što se na udaljenosti od pet stotina kilometara zapadnog Balkana (Hrvatska, Srbija, BiH), primjenjuju različiti pravni standardi prava na povratak, čime se čini dodatna nepravda izbjeglom stanovništvu.
Danas se sve zemlje zapadnog Balkana nalaze na određenom nivou napretka prema Evropskoj uniji. BiH jeste u malom zaostajanju za susjedima, ali ne toliko koliko neki žele predstaviti.
Sve ovo su razlozi za ohrabrenje BiH na putu ka EU gdje i pripada, za brzu transformaciju Kancelarije visokog predstavnika, za poziv liderima u BiH da se dogovaraju i urede je u skladu sa svojim dogovorom, bez pritisaka sa strane.
Suština svih reformi u BiH je dogovor, razumijevanje, ravnopravnost, tolerancija i to treba ohrabrivati, pohvaliti i podsticati.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: