U razgovoru za Agenciju FENA, Suljkanović naglašava da je, nažalost, stanje alarmantno, bez razlike da li se živi u Republici Srpskoj ili Federaciji Bosne i Hercegovine.
"Žalosno je da u 21. vijeku ljudi još uvijek žive bez struje i vode, da djeca pješače i do 15-tak kilometara do škole, da nam penzioneri umiru od gladi zbog veoma male penzije. Droga i prostitucija je i u osnovnim školama, žmirimo pred velikim poreskim dužnicima, a preduzetnici koji žele da rade nemaju nikakvih olakšica i gase svoje radnje pod visokim nametima", kaže Suljkanović, zamjerajući političkom establišmentu što se sjete građana samo pred izbore kada iz džepa poreskih obveznika grade puteve, rasvjetu i drugo.
Ljudi su, kaže, razočarani u odnos političara prema “običnim” ljudima i smatraju da svi koriste politiku kao mjesto gdje će ostvariti ličnu promociju i imovinsku korist, a, nažalost, dosadašnja praksa je to i pokazala.
Suljkanović navodi da je ključni problem što se ne radi na zapošljavanju ljudi kroz investicije i podsticaje u kvalitetne razvojne projekte.
Ogroman administrativni aparat, također je, po njemu, veliki društveni balast, argumentujući to podatkom da u većini lokalnih zajednica ima i do 100 radnika viška, koji su na teretu budžeta, a koji realno ne doprinose kvalitetnom razvoju lokalne zajednice.
U tom segmentu i racionalizaciji Suljkanović vidi značajan resurs.
"Novac, koji bi se uštedio kroz otpuštanje, naprimjer, 50 administrativaca s prosječnom plaćom od oko 1.000 KM, je mjesečna bruto dobit od 50.000 KM, koju treba usmjeriti za podsticaj u investiranje, u proizvodnju i realno zapošljavanje. Za nekih šest do 10 mjeseci već bi se ponovo zaposlilo tih 50 radnika koji bi iz privrede punili budžet općina i gradova. Nakon tih šest do10 mjeseci nastavio bi se trend zapošljavanja, tako da bi za nekih 20-tak mjeseci imali već 100 zaposlenih, što je po meni sasvim jednostavna matematika i naravno ta ista formula vrijedi i za entitetske i državne institucije", kaže Suljknovićev, uz napomenu da treba osmisliti dobru strategiju i uvjete pod kojima bi se dobijali podsticaji.
Samo s domaćinskim raspolaganjem novcem poreskih obveznika mi možemo stvoriti uvjete da ne postanemo dužnički robovi velikih sila, jer imamo ogromne potencijale dovoljne za sopstvene potrebe pa i izvoz.
"Moramo zaštiti domaću proizvodnju, posebno pitke vode, hrane, domaćih životinja i slično, ali i uvesti rigorozne standarde jer me niko ne može ubijediti da je hrana koju uvozimo kvalitetnija od one koju proizvodimo i na taj način ćemo stvoriti preduslove za nova zapošljavanja", kaže potpredsjednik RS-a, potpuno svjestan postojanja lobija kojima ne odgovara razvoj domaće proizvodnje.
"Kada se kvalitetno pokrene ova priča, mislim da niko od njih neće imati hrabrosti da se suprostavi gladnom i napaćenom narodu koji samo želi da živi od plodova svoga rada. Također se moraju kvalitetno postaviti pravila igre gdje će svako odgovarati za svoj rad, odnosno nerad. Mislim da je ovo priča koju bi trebali da podrže svi stanovnici BiH, moralni i kvalitetni političari i siguran sam da ćemo imati podršku Evropske unije i ostalih zemalja koji vjeruju u nas", kaže Suljkanović u razgovoru za Fenu.
U tom kontekstu on posebno ističe stanje povratničke populacije, koja je, ocjenjuje, žrtva političkih manipulacija.
"Kvalitetnih rješenja za njihove probleme još uvijek nema i veoma je mali broj ovih ljudi koji se može pohvaliti da je povratkom na svoja predratna ognjišta vratio život u neke normalne tokove, jer su oni građani drugog reda, kako povratnici u Republiku Srpsku tako i povratnici u Federaciju BiH", ocjenjuje Suljanović na osnovu uvida u stanje na terenu, uz opasku da se Vlada Federacije BiH više brine o povratnicima u Republiku Srpsku nego što to radi Republika Srpska za povratnike na područje Federacije BiH.
"Određenim zakonskim rješenjima povratnici iz Zeničko-dobojskog kantona, Tuzlanskog kantona i Sarajevskog kantona, koji su se vratili na područje RS-a ostvaruju sva prava (zdravstveno, socijalno, borački dodatak, majčinski, dječiji dodatak...), kao da žive u tim kantonima, iako imaju prijavljen boravak u RS-u. Ovim je omogućeno da povratnici mogu imati barem nekakvu sigurnost dok ne zasnuju radni odnos na području Republike Srpske ili, kao što je to slučaj s velikim brojem povratnika, to im ostaje jedini izvor prihoda", ističe potpredsjednik RS-a, podjećajući da su u Federaciji BiH postojale određene zakonske odredbe koje su bile diskriminirajuće za sve stanovnike Republike Srpske, bez obzira da li oni bili povratnici ili ne, jer su smatrani nerezidentima i zbog toga, svi zaposleni u FBiH iz RS-a nisu imali pravo na neoporezivi dio ličnog dohotka.
"Promjenom određenih propisa otklonjen je i problem za prijavljivanja povratnika jer se veliki broj njih nije usuđivao prijavljivati u mjesto povratka, pošto su u tom slučaju nakon šest mjeseci gubili prava na sve povlastice, tako da imamo situacije gdje u jednom povratničkom naselju živi preko 2.000 ljudi, a prijavljeno je samo 300. Ovo se mora što prije riješiti, tj. prije popisa stanovništva jer nećemo imati pravu sliku stanja u Bosni i Hercegovini", upozorava Suljkanović, koji je uspio da utiče da se u kantonima promjene gore navedeni propisi i da se na nivou FBiH promjeni zakon o porezu na lični dohodak, ali se sada treba raditi na terenu gdje se ljudima treba objasniti na koji način i šta dobijaju, a šta gube prijavljivanjem u mjestu boravka.
"Po mom mišljenju ne gube više ništa, već stiču uvjete da dobijaju podsticaje i iz Republike Srpske", kaže Suljkanović i navodi primjer Mjesne zajednice Tarevci kod Modriče gdje su ljudi, vlastitom željom i energijom, bez previše “jadikovanja” podigli na noge svoju mjesnu zajednicu.
Upravo ovaj primjer samoorganiziranja Suljakanović vidi kao jedini izlaz iz ove situacije.
"Energiju treba usmjeriti u formiranje timova mladih ljudi, koji žele da rade, a nemaju mogućnost da se zaposle, da i oni apliciraju za novce iz Evropskih fondova, ali i od ostalih brojnih donatora širom svijeta. Veoma brzo će nam biti otvorena i preostala sredstva iz IPA 3 programa. IPA 3 je regionalni razvoj, IPA 4 razvoj ljudskih potencijala i IPA 5 je program za ruralni razvoj, što brojne mjesne zajednice mogu iskoristiti", kaže Suljkanović.
Naglašava da je on u Doboju već pokrenuo određene aktivnosti oko formiranja timova po određenim mjesnim zajednicama.
Uvjeren je da će veoma brzo ti mladi ljudi povući značajna sredstava koji su namjenjena za BiH, a kojim će riješiti brojne probleme unutar svojih mjesnih zajednica, ali i stvoriti uvjete da ostanu u svojim selima, gdje će kroz projekte, mnogo lakše i kvalitetnije nego u gradu, zadovoljiti svoje egzistencijalno pitanje.
"Naša budućnost je u poljoprivredi, turizmu i energetici i tu trebamo da tražimo svoju šansu", zaključio je potpredsjednik RS-a Enes Suljkanović u razgovoru za Fenu.
