- Dominantan dio su građani koji su pravo glasa stekli prijavom prebivališta u Srebrenici i to je najveća skupina. Druga skupina su naši sugrađani koji su prvi put izvadili ličnu kartu i registrirali se da glasaju poštom. I treća skupina, najmanje brojna su naši građani koji su i od sada imali ličnu kartu i bili na biračkom spisku, ali pošto imaju privremeno boravište u inozemstvu nisu nikad glasali i sada su se kroz našu kampanju registrirali da glasaju poštom također, kaže dr. Suljagić.
Drugi dio kampanje, ističe dr. Suljagić, bio je usmjeren na identifikaciju birača koji imaju status interno raseljenih lica i promjenu njihove biračke preferencije u slučajevima gdje je to bilo potrebno.
- Prema podacima kojima smo raspolagali takvih je bilo blizu 2.100, ali očekujemo da do objavljivanja biračkog spiska njihov broj poraste. Naš izazov u izbornoj kampanji će biti dvojak: da se pobrinemo za punu izlaznost i spriječimo izbornu krađu koja je u ovom dijelu zemlje u režiji SNSD-a skoro pa poslovična, ističe koordinator i idejni tvorac ove kampanje.
Ono što treba imati na umu, kaže Suljagić, jeste da se ova kampanja sve vrijeme odvijala pod strašnim, sistemskim i sistematskim pritiskom entitetskog administrativnog i aparata represije.
- Na temelju našeg uvida, očigledno je bilo da je postojala puna koordinacija između matičnih ureda u susjednim općinama i policijske stanice u Srebrenici, koja je za cilj imala opstrukciju procesa registracije, u potpunosti pod kontrolom Banje Luke. MUP RS-a se nije ustručavao da krši Ustav BiH i RS-a i državne zakone koji reguliraju prebivalište i boravište, da naše aktiviste drži pod prismotrom, tako da doslovno nije bilo dana da lokalna policija nije imala nekoga ko je doslovno stajao na ulici, najčešće u uniformi, ko je po naredbi promatrao i bilježio to što smo mi radili, pojašnjava dr. Suljagić za Fenu.
Ono što posebno naglašava jeste da visoki službenici MUP-a, naročito iz Centra javne bezbjednosti Bijeljina i lokalne policijske stanice su u nekoliko navrata prekršili propise o tajnosti ličnih podataka tako što su u "huškačkim medijima objavljivali naša imena i adrese, fotografije kuća u kojima smo nastanjeni".
- Policija je, onako kao 1992. godine, naše aktiviste presretala na ulici sa spiskovima s imenima prijavljenih građana Srebrenice i BiH nesrpske nacionalnosti i još vrši provjere od vrata do vrata, narušavajući time pravo na porodični i privatni život naših sugrađana. Ukratko, ova kampanja je izvedena u uslovima koji u smislu vladavine prava odgovaraju nekoj zloćudnoj kombinaciji Kandahara i Bjelorusije. I to je naprosto tako i ne postoji količina novca potrošena na lobističke napore koja može našminkati genocid. Naša kampanja je vođena u potpunosti u skladu sa zakonima i Ustavom ove zemlje, utemeljena na pravu na slobodu kretenja, pravu građana BiH da imaju prebivalište gdje god to žele u Bosni i Hercegovini, ističe dr. Suljagić.
Po njegovim riječima, ova kampanja prije svega nikad nije bila fokusirana na izbor bošnjačkog načelnika i registraciju isključivo Bošnjaka. Linija podjele u ovom slučaju je negiranje genocida.
U više navrata ponovili su da će podržati i nebošnjačkog kandidata iz partija koje ne poriču genocid, odnosno kredibilnog srpskog kandidata koji ne negira pravosudno utvrđene činjenice i smatra da genocid nije dopustiv kao ostvarivanje većine u ovoj zemlji.
- To što bi neke ambasade u Sarajevu željele radije da smo mi sami legli i umrli, odnosno prepustili se njihovom pozivu da nas povedu u blistavu post-genocidnu budućnost - to je naprosto njihov problem. Ali, da se ne lažemo oko još jedne stvari: mi se nećemo izvinjavati nikome ni što smo ovu kampanju pokrenuli, niti zato što smo uspjeli. I uistinu me ne zanima kako to izgleda iz perspektive jedne ambasadorice u Sarajevu, koja na sastanku zemalja članica Upravnog odbora PIC-a mene poimenično optužuje da izazivam nevolje u trenutku kada Milorad Dodik priziva secesiju, a samim tim i nasilje. Mi smo ovo radili i zato da ne moramo nikad i ni s kim pregovarati o tome hoćemo li i kako ćemo - kao što je slučaj u Višegradu i Prijedoru - biti u stanju da posjetimo mezarje u Potočare i svojim najbližima odati poštovanje. Ovo je odgovor građana Bosne i Hercegovine na sistemsko i sistematsko negiranje genocida, na finansiranje negiranja genocida iz entitetskog budžeta i sigurni smo da će poslije ovoga što smo mi uradili, ako ništa drugo, porasti cijena negiranja genocida. Jer, ne možete na dnevnoj osnovi gaziti po nekim temeljnim civilizacijskim normama, gaziti po našim najdubljim traumama i očekivati da mi ne uradimo ništa u vezi s tim, da prođete nekažnjeno, kazao je Suljagić za Fenu.
