Suđenje bivšem policajcu Trniniću izazvalo dilemu "ratni zločin ili ubistvo"
Optužnicom banjalučkog Okružnog tužilaštva Milan Trninić se tereti da je 1993. godine, kao pripadnik policije u Gradišci, došao u selo Rovine kod Gradiške, gdje je pretukao Huseina Purivatru u njegovom domu.
Purivatra je od posljedica povreda preminuo dan kasnije, i ovaj slučaj je Okružno tužilaštvo u Banjoj Luci okarakterisalo kao ubistvo, a ne kao ratni zločin.
Hasib Purivatra, sin ubijenog Huseina, u izjavi za BIRN – Justice Report je istakao da je, po njegovom mišljenju, u ovom slučaju počinjen ratni zločin.
“Puno draže bi nam bilo da je Tužilaštvo ovo djelo okarakterisalo kao ratni zločin, a ne kao obično ubistvo. Siguran sam da je Trninić mog oca ubio zbog nacionalne mržnje i siguran sam da je ovo ratni zločin. Ipak, najvažnije nam je da krivci za smrt mog oca odgovaraju za ono što su učinili”, dodao je Hasib Purivatra.
Miroslav Mikeš, pravni stručnjak iz Banje Luke, s druge strane, smatra da tužilaštva moraju pažljivo ocjenjivati svaki slučaj iz ratnog perioda s obzirom na to da “svaki zločin počinjen u ratu ne mora biti ratni zločin“.
“Ne mora svako krivično djelo ubistva koje se dogodi u vrijeme rata i na mjestu gdje postoje ratna zbivanja da bude ratni zločin. Jedan od glavnih razloga kada tužilac odlučuje da li će biti ratni zločin ili neko drugo krivično djelo jeste motiv zbog kojeg je počinjen zločin”, rekao je Mikeš.
Mikeš je dodao da kvalifikacija ratnog zločina može biti upotrijebljena samo u slučajevima kada optužba može utvrditi da je motiv za počinjenje krivičnog djela bio vezan za nacionalnu netrpeljivost ili pokušaj otimanja imovine.
“Mislim da je teže dokazati ratni zločin. Jer tužilaštvo mora dokazati da je motiv tog ubistva različita nacionalnost i iskorištavanje ratnog stanja. Kada tužilaštvo odredi motiv, onda je lako odlučiti o kojem je krivičnom djelu riječ”, zaključio je Mikeš.
U Okružnom tužilaštvu u Banjoj Luci su kazali da je istraga u ovom predmetu počela 1993. godine, kada je zločin prijavljen, ali nisu željeli da odgovore na pitanje zašto je odlučeno da ovo djelo bude okarakterisano kao ubistvo, a ne kao ratni zločin.
Milorad Novković, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS), za Justice Report je rekao je da kvalifikacija o kojem krivičnom djelu se radi pripada isključivo tužilaštvima na svim nivoima.
“Sud je taj koji će ocijeniti da li je ubistvo ili neko drugo djelo, na primjer ratni zločin, ali kvalifikacija pripada po optužnici tužilaštvu”, izjavio je Novković.
On je istakao da se tokom proteklog rata desio veliki broj ubistava koja nemaju nikakve veze sa ratnim zločinima.
U Okružnom tužilaštvu Banja Luka su kazali da predmet protiv Milana Trninića nije dostavljan u Tužilaštvo ili Sud BiH radi ocjene složenosti ili osjetljivosti, jer to nije bila obaveza.
“Svi predmeti koji su bili u radu u Okružnom tužilaštvu Banja Luka, ili krivična djela prijavljena prije marta 2003. godine – kada je stupio na snagu Zakon o krivičnom postupku BiH – ne podliježu obavezi dostavljanja Tužilaštvu ili Sudu BiH na ocjenu složenosti i osjetljivosti”, rekli su u Okružnom tužilaštvu.
U Okružnom tužilaštvu u Banjoj Luci su dodali da se svi predmeti zaprimljeni u Odsjeku za ratne zločine ovog tužilaštva tretiraju kao krivično djelo ratnog zločina, dok se istragom utvrđuje da li je potrebna pravna prekvalifikacija djela, prenosi BIRN Justice Report.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Jelena Đoković kao Ristana iz "Srećnih ljudi": Komična montaža dijeli se mrežama
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
