Kako stoji u saopćenju Suda BiH, prijedlog Tužilaštva je odbijen jer zakonom nije regulirano pitanje određivanja pritvora u situaciji kad je obustavljeno izvršenje kazne zatvora.
"Zakon o krivičnom postupku BiH ne sadrži eksplicitne odredbe koje bi regulisale pitanje mogućnosti određivanja pritvora u situaciji kada je optuženom obustavljeno izvršenje kazne zatvora, odnosno dugotrajnog zatvora, odnosno ne sadrži odredbe koje bi bile osnov za lišenje slobode u ovoj fazi postupka", navodi se u saopćenju.
Odbijeni su prijedlozi o pritvoru za Petra Mitrovića, Slobodana Jakovljevića, Aleksandra Radovanovića, Branislava Medana, Branu Đinića, Milenka Trifunovića, Mirka (Špire) Pekeza, Mirka (Mile) Pekeza i Milorada Savića.
Šestorica osoba na koje se odnosi ova odluka su prethodno osuđeni za genocid u Srebrenici, a trojica za zločine protiv civilnog stanovništva.
Iz Suda BiH su saopćili da pritvor može biti određen samo pod uvjetima propisanim zakonom, te se pozivaju na "član 5. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (EKLJP) koji propisuje pravo na slobodu i sigurnost, te je u smislu ovog člana ograničenje ovog prava, odnosno lišenje slobode, moguće samo u postupku koji je propisan zakonom".
Zahtjevi Tužilaštva BiH za određivanje pritvora razmatrani su u kontekstu faze postupka u kojem se ovi predmeti trenutno nalaze. Odlukom Ustavnog suda BiH ukinute su drugostepene presude Suda BiH kojima su ova lica pravnosnažno osuđena na kazne zatvora odnosno dugotrajnog zatvora i predmeti su vraćeni u fazu žalbenog postupka, što je za posljedicu imalo i obustavljanje izvršenja kazni.
"U skladu sa tumačenjem pomenutog člana 5. EKLJP izraženo u presudama Evropskog suda za ljudska prava, u slučaju lišenja slobode neophodno je prvo provjeriti da li su zadovoljeni zahtjevi domaćih zakona u smislu poštivanja osnovnih procedura ili postojanja zakonske odredbe kojom je pokrivena poduzeta radnja. Radi se dakle, o pravnoj praznini koja se ne može ekstenzivnim tumačenjem odredbi Evropske konvencije i direktnom primjenom člana 5., riješiti na štetu optuženog. Evropska konvencija daje minimum garancija, pa ukoliko nešto nije regulisano domaćim zakonodavstvom, kao što je u konkretnom slučaj, odredbe Evropske konvencije imaju se tumačiti isključivo u korist (in favorem) optuženih lica", saopćeno je iz Suda BiH.