BiH
0

Sud BiH: Ništa od pritvora za ratne zločince puštene na slobodu

Anadolija
Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo je kao neosnovane prijedloge Tužilaštva BiH za određivanje pritvora osuđenicima za ratne zločine kojima je prošlog mjeseca obustavljeno izvršenje zatvorskih kazni kao posljedica primjene presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Maktouf i Damjanović protiv BiH".

Kako stoji u saopćenju Suda BiH, prijedlog Tužilaštva je odbijen jer zakonom nije regulirano pitanje određivanja pritvora u situaciji kad je obustavljeno izvršenje kazne zatvora.

"Zakon o krivičnom postupku BiH ne sadrži eksplicitne odredbe koje bi regulisale pitanje mogućnosti određivanja pritvora u situaciji kada je optuženom obustavljeno izvršenje kazne zatvora, odnosno dugotrajnog zatvora, odnosno ne sadrži odredbe koje bi bile osnov za lišenje slobode u ovoj fazi postupka", navodi se u saopćenju. 

Odbijeni su prijedlozi o pritvoru za Petra Mitrovića, Slobodana Jakovljevića, Aleksandra Radovanovića, Branislava Medana, Branu Đinića, Milenka Trifunovića, Mirka (Špire) Pekeza, Mirka (Mile) Pekeza i Milorada Savića.

Šestorica osoba na koje se odnosi ova odluka su prethodno osuđeni za genocid u Srebrenici, a trojica za zločine protiv civilnog stanovništva. 

Iz Suda BiH su saopćili da pritvor može biti određen samo pod uvjetima propisanim zakonom, te se pozivaju na "član 5. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (EKLJP) koji propisuje pravo na slobodu i sigurnost, te je u smislu ovog člana ograničenje ovog prava, odnosno lišenje slobode, moguće samo u postupku koji je propisan zakonom".

Zahtjevi Tužilaštva BiH za određivanje pritvora razmatrani su u kontekstu faze postupka u kojem se ovi predmeti trenutno nalaze. Odlukom Ustavnog suda BiH ukinute su drugostepene presude Suda BiH kojima su ova lica pravnosnažno osuđena na kazne zatvora odnosno dugotrajnog zatvora i predmeti su vraćeni u fazu žalbenog postupka, što je za posljedicu imalo i obustavljanje izvršenja kazni.

"U skladu sa tumačenjem pomenutog člana 5. EKLJP izraženo u presudama Evropskog suda za ljudska prava, u slučaju lišenja slobode neophodno je prvo provjeriti da li su zadovoljeni zahtjevi domaćih zakona u smislu poštivanja osnovnih procedura ili postojanja zakonske odredbe kojom je pokrivena poduzeta radnja. Radi se dakle, o pravnoj praznini koja se ne može ekstenzivnim tumačenjem odredbi Evropske konvencije i direktnom primjenom člana 5., riješiti na štetu optuženog. Evropska konvencija daje minimum garancija, pa ukoliko nešto nije regulisano domaćim zakonodavstvom, kao što je u konkretnom slučaj, odredbe Evropske konvencije imaju se tumačiti isključivo u korist (in favorem) optuženih lica", saopćeno je iz Suda BiH.