„Ovo stanje okoliša će kao matrica, jer se radi po metodologiji Evropske agencije za okoliš, poslužiti da se orijentiramo i vidimo kakvo je stanje s vodama, koliko ih trošimo, koliko ih je na raspolaganju, kakav im je kvalitet, kakav je kvalitet zraka, koji je problem biološke raznovrsnosti, kako da zaštitimo ugrožene vrste, riješimo pitanje upravljanja otpadom i slično. Tako će niz podataka kojima raspolažemo biti kroz relevantne institucije ozvaničen u jednom izvještaju o stanju okoliša“, izjavio je za Federalnu novinsku agenciju pomoćnik ministra za okoliš u Ministarstvu okoliša i turizma FBiH Mehmed Cero na početku rada današnje radionice.
Taj izvještaj će ubuduće biti rađen kao periodičan izvještaj koji će ovo ministarstvo podnositi za domaću i za međunarodnu javnost. Njegova priprema se radi prema metodologiji Pokretači, Pritisci, Stanje, Utjecaji i Odgovori (DPSIR). Stanje okoliša se posmatra kroz komponente: atmosfera, pedosfera, hidrosfera i biosfera. Projekt implementiraju Bosna-S Oil Service Company, Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta d.d. Sarajevo, IPSA Institut d.o.o., dok je finansijer Ministarstvo okoliša i turizma FBiH.
Njihova zajednička zadaća je, prema Cerinim riječima, da se koristeći se raspoloživim podacima i informacijama iz okoliša od zvaničnih ili i nezvaničnih institucija, ukoliko su njihove procjene upotrebljive, dođe do stanja koje je temelj za projekciju daljnjih puteva i akcionih planova. A sve to će zaokružiti federalna strategija za zaštitu okoliša.
Analiza postojećeg stanja okoliša FBiH pokazuje da se najveći dio teritorija može svrstati u kategoriju osjetljivog tla, da je zabrinjavajuće što ne postoji karta visoko senzitivnih područja, da je poljoprivredno zemljište ugroženo nekontroliranom urbanizacijom i da problem kontaminiranosti tla nije adekvatno istražen.
Nadalje, podaci govore i to da BiH ima vrlo visoku relativnu intenzivnost, veću od svjetskog prosjeka, da je visoka emisija SO2 iz termoelektrana i metalurgije te da je visoka i zagađenost zraka u gradovima.
Procjenjuje se da je oko 180 hektara površine zemljišta na području FBiH pokriveno akumuliranim neadekvatno odloženim industrijskim otpadom iz velikih industrijskih pogona, prije svega šljakom, troskom i industrijskim muljem. Ukazano je i na problem nepostojanja propisa iz oblasti upravljanja otpadom iz zdravstvenih institucija i na činjenicu da samo jedan kanton ima upute za upravljanje medicinskim otpadom, koje se još ne primjenjuju u punom obimu.
Što se tiče oblasti voda, rečeno je da se 50 posto zahvaćenih količina za vodosnabdijevanje „izgubi“ usput i nikada ne dođe do potrošača te da od 79 općina u FBiH samo pet ima postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda stanovništva. Vodotoci su zagađeni u najvećoj mjeri jer se otpadne vode iz naselja i industrije ne podvrgavaju prečišćavanju, nego se direktno ispuštaju u otvorene vodotoke.
I na kraju, prirodno naslijeđe na teritoriju FBiH zauzima potpuno neadekvatnu poziciju, a sukcesija zakona koji su relevantni za ovu materiju provedena je formalno.
„Federalna strategija za zaštitu okoliša će biti proslijeđena na 'pregledavanje' na nivou međuentitetskog tijela i mi to, prema zakonskim obavezama, moramo usuglasiti i s Republikom Srpskom, jer hoćemo da se i na državnom nivou instalira odgovarajuća administracija i uspostave državno ministarstvo okoliša i državna agencija za tu oblast“, kazao je Cero. Pri tome je podsjetio na postojanje obaveza iz niza potpisanih međunarodnih konvencija.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma „domaćin“ je procesa za usvajanje strategije za zaštitu okoliša na vladi i parlamentu FBiH, nakon čega će ovaj dokument postati „zakon“ po kome će se u ovoj oblasti raditi u narednih deset godina.
Voditelj projekta izrade federalne strategije zaštite okoliša prof. dr. Tarik Kupusović smatra da će izrada ovog dokumenta imati jednu od ključnih uloga na putu Bosne i Hercegovine prema evropskim integracijama, jer je sektor okoliša jedan od pozicioniranih prioriteta EU.
Njemačka se vraća: Neočekivan rast privatnog sektora, brojke iznad očekivanih
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
