{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Stopa suicida u BiH u stagnaciji

S
8.10.2009. u 10:43
0
3
Stopa suicida u BiH u stagnaciji
0
Stopa suicida u BiH u stagnaciji
Foto: Ilustracija
Stope samoubistava (suicida) približne su u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, a najveće su u susjednim državama - Mađarskoj i Sloveniji - rečeno je na skupu u Bijeljini, kome je prisustvovalo više od 100 stručnjaka iz oblasti psihijatrije, neuropsihijatrije, psihologije i velikog broja socijalnih radnika.
Centar za mentalno zdravlje u Bijeljini težište svog djelovanja za godinu dana, od kada postoji, stavlja na rad sa zajednicom, odnosno na rad na prevenciji mentalnih poremećaja.

U budućem djelovanju neophodno je raditi na povezivanju sa školama, porodicama i lokalnom zajednicom - da bi se u Centru što više radilo savjetodavno i preventivno, a ne samo kada je oboljenje ili poremećaj već prisutan.

Najčešći poremećaji sa kojim se susreću zaposleni u Centru jesu poremećaji, odnosno promjene ličnosti kod ljudi koji su bili učesnici rata, ali ima i teških mentalnih poremećaja, fobičnih, paničnih, ima mnogo problema i u ponašanju djece - koja se najčešće ispoljavaju kroz bijes i agresivnost. Tu je posebno važan timski rad, ali i povezani rad sa porodicom.

"Ni savremeni način života, ni porodica koja je 'zakazala', pa možda pomalo i škola - ništa od toga, kada je riječ o djeci, ne može navesti kao glavni i jedini razlog tih poremećaja nego splet različitih faktora koji doprinosi tome. Kada se pojave prvi simptomi mentalnih poremećaja kod djece - najčešće budu zanemareni, pa se kasnije čeka se da se one same po sebi riješe, što se, naravno, neće dogoditi", rekla je Vesna Despotović, psihijatar, govoreći o radu Centra za mentalno zdravlje Bijeljina.

Ona je istakla da je broj mentalnih oboljenja, prema podacima kojim raspolaže, u porastu, ali da "raduje činjenica da su ljudi sve više oslobođeni tabua kad je riječ o odlasku psihijatru, te da se danas mnogo lakše odlučuju da dođu kod psihijatra po savjet ili na razgovor, što je doskora zaista bio tabu, a sada je gotovo realnost i neophodnost.

Načelnik bijeljinskog Centra za mentalno zdravlje, neuropsihijatar Milan Novaković napomenuo je da je porast broja oboljelih od bilo kog vida mentalnih oboljenja zapažena u posljednjih godinu dana, a da su razlozi mnogobrojni: globalan način života, nezaposlenost, zloupotreba alkohola, psihoaktivnih suspstanci, socio-ekonomski problemi...

"Suicid je čin namjernog samouništenja života, koji čini osoba koja zna kakav će biti ishod tog čina, individualna ljudska i društvena pojava stara koliko i čovjek. Forme suicidalnog ponašanja zavise od individue, njenog biopsihosocijalnog stanja i uticaja aktuelnih životnih događaja. Pokušaj suicida je akt koji lice izvodi sa namjerom da sebi oduzme život, ali koji se ne završava uvijek suicidom zato što oštećenja nisu smrtonosna, ili je pomoć spasila život.

Suicidalne ideje i tendencije ne javljaju se uvijek prije pokušaja suicida, a suicid se odvija nasilnim i nenasilnim metodama", iznio je Novaković dio svog predavanja o temi "Novi kocepti o suicidologiji".

"U BiH je izazov za analizu suicida psiho-patološki i siocio-ekonomsk uticaj tranzicije kao individualni suicidalni rizik. U susjednim državama faktori rizika suicida analizirani su po polu, starosti, migraciji i kros-kulturalno. Analiza suicida post-mortem utvrđuje značaj tranzicije, nasljeđa, psihopatologije, socijalne deprivacije u adolescentnciji.

Prema njegovim istraživanjima, stopa suicida varira od države do države, od kulture do kulture. BiH je prije rata imala 5.100.000 stanovnika i stopu suicida od 11,5 na 100.000 stanovnika, a na oko 3.800.000 stanovnika stopa je najveća 2001. godine - 21,7 na 100.000 stanovnika, a potom je u stagnaciji.

Stope suicida su približne u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, a najveće imaju Mađarska i Slovenija (46,3/100.000/ godišnje u 1984., a 35.2/100.000/ godišnje u 1995.), a manje Italija i Grčka.

Okrugli sto o temi mentalnog zdravlja i njegovoj zaštiti održan je povodom godišnjice rada Centra u Bijeljini, ali i povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja koji se obilježava 10. oktobra.

Centar za mentalno zdravlje Bijeljina integralni je dio primarne zdravstvene zaštite u opštini i manjem regionu.

Okrugli sto održan je u zajedničkoj organizaciji Doma zdravlja Bijeljina, Društva doktora medicine - Podružnica Bijeljina i Opštom bolnicom "Sveti vračevi" Bijeljina.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: