{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Štete od požara Federaciji donijele višemilionske gubitke

F
18.3.2012. u 12:07
0
9
Štete od požara Federaciji donijele višemilionske gubitke
0
Štete od požara Federaciji donijele višemilionske gubitke
Foto: Nedim Grabovica/Sarajevo-x.com
Nedavni požar na Baščaršiji, koji je za samo nekoliko minuta prouzrokovao veliku materijalnu štetu na području od izuzetne historijske i kulturne vrijednosti, podigao je iz zaborava niz pitanja koja se odnose na legislativu iz oblasti zaštite od požara, a posebno njenog provođenja.
Ekspert u TC 13.BAS Instituta za standardizaciju BiH i direktor za međunarodnu saradnju Instituta zaštite od požara i eksplozije (INZA) Edin Garaplija je u razgovoru za Fenu pojasnio ovu problematiku.

Istakao je da Federacija BiH ima legislativu iz oblasti zaštite od požara usklađenu sa standardima Evropske unije, ali je problem u njenom provođenju i kontroli njenog provođenja.

Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu je propisao izradu projektno-planske dokumentacije. Konkretno, za Kanton Sarajevo je urađena Procjena ugroženosti i Plan zaštite od požara. Kantonalna uprava civilne zaštite je ovim ispunila svoju obavezu prema zakonu. Ostaje još da on bude i usvojen. Općine u Kantonu Sarajevo imaju istu obavezu. Tako je naprimjer Općina Stari Grad izradila i usvojila ovaj plan, u saradnji s INZA-om.

"Planovi obuhvataju procjene i aktivnosti u smislu ugroženosti Kantona Sarajevo. Metodološki je izrađena procjena ugroženosti šumskih gazdinstava, što je vrlo bitno jer je u ljetnom periodu povećan rizik od požara. Primjera radi, Federacija BiH je u prošloj sezoni pretrpjela finansijske gubitke od nekoliko desetaka miliona KM uzrokovane požarima. Jedna od neprocjenjivih šteta je svakako i Hutovo blato, gdje je požar progutao ekološki zaštićeno područje", kazao je Garaplija.

U preventivnom smislu, i Kanton Sarajevo i FBiH su dobro završili "prvo poluvrijeme". Ono drugo, koje se odnosi na implementaciju, još je u toku.

"Implementacija je ono što mene kao stručnjaka zabrinjava. Nedovoljno se institucionalno provjerava implementacija planova. Kada kažem nedovoljno, mislim na potrebu formiranja i osposobljavanja inspektorata koji trebaju kontrolirati taj proces", pojasnio je.

Zakonom o zaštiti od požara definirano je da su svi građani dužni provoditi zakon, u svojim kućama, poslovnim prostorima, na ulici itd. Zaštita od požara je definirana kao stvar od društvenog značaja i ne možemo birati da li ćemo ga provoditi ili nećemo.

Oblast zaštite od požara je prije rata bila odlično uređena, s jakim inspektoratima i na zavidnom nivou razvijenosti svijesti građana o potrebi zaštite od požara. Nažalost, u periodu poslije rata ova oblast je u nekoj vrsti hibernacije.

"Zakon o zaštiti od požara u Federaciji BiH, koji je donesen 2009., u potpunosti je usklađen s evropskim standardima. Iz samog zakona proizlazi 47 pravilnika i najveći dio njih je donesen. Onaj koji malo "kaska" odnosi se na sektor rudarstva, energetike i industrije i apeliram na njegovo usvajanje. Zamislite da nam se desi požar u jednoj termoelektrani ili koksari, gdje bi posljedice za okolinu i čovjeka bile nesagledive", rekao je Garaplija.

Kada problematiku iz perspektive legislative prenesemo na teren, onda "oči bodu", naprimjer, betonski stubovi na ulicama koji priječe prolazak vatrogasnih vozila na mjesto požara ili neispravni hidranti. Garaplija smatra da je jedan dio odgovornosti na nedovoljno razvijenoj svijesti građana o opasnosti od požara, a u dijelu koji se odnosi na hidrante isključiva odgovornost JKP "Vodovod".

"Meni je savršeno jasno da Vodovod ima svoje probleme s gubitkom u mrežama, s neredovnim naplaćivanjem usluga itd., međutim jedna od osnovnih zadaća Vodovoda je da obezbijedi mrežu hidranata, pritisak vode u njima i da izradi ažuriranu kartu hidranata te je pošalje vatrogasnim društvima, MUP-u i ostalim nadležnim organizacijama i institucijama. Nažalost, mi nemamo takvu ažuriranu kartu", rekao je Garaplija.

Činjenica je da sve nabrojano iziskuje određenu svotu novca koju "Vodovod" u ovim trenucima najvjerovatnije nema. Međutim, činjenica je, ističe Garaplija, i da je svako preventivno djelovanje nekoliko desetaka puta jeftinije od saniranja posljedica.

"Pitanje je da li bi bila onolika materijalna šteta na Baščaršiji da su ljudi na vrijeme educirani i da je postavljen sistem za dojavu požara", dodao je.

U interesu svakog direktora ili vlasnika objekta je da ima izrađen plan zaštite od požara koji obuhvata nekoliko segmenata: projektno-planski, arhitektonsko-građevinski i tehničko-tehnološki. Pojednostavljeno, oni podrazumijevaju evakuacijske puteve, požarna stepeništa i liftove, rezervna napajanja elekričnom energijom, vrstu instalacija, protivpožarna vrata, certificiran građevinski materijal itd.

"Federalno ministarstvo prostornog uređenja je najviše uradilo po pitanju organizacijskih i tehničkih mjera. Ovo ministarstvo je donijelo niz pravilnika (pravilnik o javnim ustanovama, visokim objektima itd.) i svi oni jasno i nedvosmisleno govore o neophodnim mjerama. Na nama svima je da ih sada pročitamo i primijenimo", kazao je Garaplija.

Nejpojmljivo je da na području Sarajeva imamo samo tri inspektora koji trebaju iskontrolirati primjenu mjera zaštite od požara na 500.000 stanovnika.

"To je van svake pameti. Inspektorat mora biti ojačan i kadrovski i tehnički. Treba zaposliti mlade ljude. Svaka čast svima na iskustvu i znanju, ali nisu iste mjere koje su poduzimane prije 20 godina i danas. Tehnika i tehnologija su napredovali, i naše znanje i praksa moraju napredovati u skladu s njima", zaključio je Garaplija.

INZA je, kao naučnoistraživačka ustanova, renomirana i vodeća firma za usluge iz oblasti zaštite od požara (ZOP), zaštite na radu (ZNR) i zaštite okoliša (ZO) na prostoru šire regije, spremna sarađivati i sarađuje sa svim nadležnim u smislu unapređenja ove oblasti.

Osnovana je 1968., a više od 40 godina tradicije uspješnog poslovanja čine je prepoznatljivim brendom i partnerom SGS AG, najveće svjetske porodice inspekcijskih i certifikacijskih tijela i EFECTIS GROUP, najveće evropske grupe ispitnih laboratorija za termodinamička ispitivanja građevinskih proizvoda.

Institut INZA zapošljava referentne doktore nauka, magistre i multidisciplinarne inženjere iz oblasti ZOP, ZNR i ZO koji su članovi tehničkih komiteta TC 7,TC 13 i TC 37, BAS Instituta za standardizaciju BiH, te su ujedno i ovlašteni sudski vještaci pri Ministarstvu pravde BiH.

INZA posjeduje jedinstveni ispitni laboratorij za termodinamička ispitivanja, akreditiran po standardima BAS EN ISO/IEC17025:2006. Laboratorij je opremljen najsavremenijom opremom i pećima za ispitivanje graževinskih proizvoda, elektro opreme, te opreme za dojavu od požara.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: