Ferid Šukalić imao je blizu 50.000 DM koje je uložio 1998. godine. Više od decenije se bori da vrati svoj novac.
"Došao sam iz Hrvatske da vidim postoji li mogućnost da se to konačno isplati. Imam nadu", rekao je.
Memorandum koji ne postoji
Predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić kazala je kako, prema ovom Zakonu, veliki dio devizne štednje ide u ruke ljudi koje oni smatraju prevarantima i kriminalcima.
"Kažu nam da je baziran na memorandumu koji su navodno potpisali Vijeće ministara BiH (VM BiH) i Slovenija, a kojeg nema u VM BiH. S druge strane, Federalno ministarstvo finansija je prema odluci Vlade FBiH poslalo sve naše lične podatke o deviznoj štednji u Sloveniju, što upravo omogućava provedbu kriminala. Mi protestujemo protiv ovakvog zakona i pokušavamo spriječiti zloupotrebu naših ličnih podataka. Zatražili smo od tužioca Slovenije da ih blokira, a tražimo od naše Agencije i Tužilaštva vraćanje podataka u BiH", rekla je Omersoftić.
Istakla je da pod kriminalcima smatra ljude bliske privatizacijskim investicionim fondovima, te da su RS-om harale neke organizacije koje su dobijale njihovu štednju, a potom nestale. Najavili su podizanje krivične prijave protiv Vjekoslava Bevande, Fadila Novalića, Jelke Miličević i Mate Jozića jer ih smatraju odgovornim za to što su njihovi podaci poslani u Sloveniju.
"Tužilaštvo mora ući u ovo. Imali smo strašne prevare. Borimo se već četiri godine da dokažemo naš problem jer sudovi presuđuju u korist suđenog, a neće da stanu na našu stranu, već na stranu kriminala", kazala je Omersoftić.
Tajkuni i novokomponovane vlasti
Sead Dinarević, koji je ujedno i slovenski penzioner, kazao je kako se sve čini da se ne isplati štednja.
"Ovo što nam rade ne zaslužuju ni stanovnici Pionirske doline (zoološkog vrta, op.a.). Sve smrdi od tajkuna i novokomponovanih vlasti. Ne vjerujem da ćemo ovo riješiti. Ovo je veliko razočarenje je 70 posto štediša više nije živo", rekao je Dinarević.
Štediše su, nakon kratkog protesta ispred Ambasade Slovenije u Sarajevu, prošle s transparentima gradom do Vijeća Evrope gdje će se kratko zadržati, a potom će svoj protest nastaviti ispred zgrade Visokog sudskog i tužilačkog vijeća FBiH gdje će predati krivičnu prijavu.
Prema posljednjim podacima, dug Ljubljanske banke prema štedišama iznos više od 185 miliona dolara.
