{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Stećci su svjedoci naše hiljadugodišnje multikulture

F
12.12.2010. u 12:34
0
77
Stećci su svjedoci naše hiljadugodišnje multikulture
0
Stećci su svjedoci naše hiljadugodišnje multikulture
Foto: Marinko Sekulić
Bosanskohercegovački intelektualci okupljeni u Asocijaciji nezavisnih intelektualaca "Krug 99" razgovarali su danas u Sarajevu o temi "Bosanski stećak - na putu ka listi Svjetske kulturne baštine".
Uvodničar današnje sesije bio je prof. dr. Dubravko Lovrenović, član državne Komisije za zaštitu kulturnog naslijeđa, koji je govorio o specifičnosti stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, u kontekstu njihove brojnosti i interkonfesionalnosti.

Kazao je da su upravo stećci svjedok bh. multikulturalnosti, jer iako su pripadali sljedbenicima Crkve Bosanske, Kršćanske i Pravoslavne crkve, na njima se to nije moglo uočiti, a stećak obuhvaća sve što je značilo evropsku dimenziju reprezentacije smrti i njenu lokalnu izvedbu u srednjovjekovnoj Bosni.

Lovrenović je govorio i o brojnim arheolozima, piscima, novinarima koji su se bavili fenomenom stećka, ali je posebno naglasio britanskog arheologa Arthura Evansa koji je još 1875. godine ustanovio da bi stećak mogao biti nadgrobni spomenik.

Dodao je da je Šefik Bešlagić, kulturni historičar, ne samo uradio najveći broj radova o stećcima, nego je i objedinio sve što su prethodne generacije pisale o stećcima.

Lovrenović je kazao da je Projekat nominacije stećaka, koji zajedno realiziraju BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora, jedini kulturološki projekat koji se odvija među zemljama bivše Jugoslavije.

Do sada je cijela procedura prošla prvu i na kraju je druge faze koja bi trebala završiti sljedeće godine na sastanku u Beogradu, kada bi trebao biti usvojen konačan popis svih nekropola u ove četiri zemlje. Taj popis bit će nominiran za Listu svjetske baštine UNESCO-a.

BiH kandidira 22 nekropole stećaka, a nakon završetka druge faze počet će treća završna faza koja će pored finansijske podrške zahtijevati saradnju svih institucija koje se bave kulturnom baštinom u BiH, od državnog do lokalnog nivoa. Lovrenović je naglasio da su u slučaju stećaka sve institucije, do sada, davale punu podršku i sarađivale u ovom projektu.

Predsjednik "Kruga 99" prof.dr. Sulejman Redžić kazao je da stećak bh. kulturno naslijeđe svrstava u sami vrh Evrope.

"Međutim, u postdejtonskoj BiH posebno prirodno kulturno naslijeđe prepušteno je samo sebi. Razara se i devastira i zato su neophodne efikasne mjere kako bi se uspostavio adekvatan sistem upravljanja kulturnim naslijeđem", poručio je Redžić.

Naglasio je da se mora uspostaviti institucionalni okvir kako bi se razvila strategija i uspostavili određeni elementi upravljanja u skladu sa međunarodnim principima i lokalnim potrebama.

Redžić ističe da je upravo stećak, kao dio bh. kulturnog nasljeđa, personifikacija BiH i njene hiljadugodišnje tradicije, a on je ujedno i najbolji svjedok postojanosti BiH i njenih unikatnih obrazaca multikulture, koji su na ovim prostorima bili daleko prije bilo gdje na svijetu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: