{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Stećci kao svjedoci bh. historije: Nekropola Radimlja jedini pravi turistički lokalitet u Stocu

20.9.2015. u 22:06
249
218
Stećci kao svjedoci bh. historije: Nekropola Radimlja jedini pravi turistički lokalitet u Stocu
249
Nekropola stećaka Radimlja u Stocu spada u najvrijednije spomenike srednjovjekovnog razdoblja Bosne i Hercegovine. Nalazi se u Vidovu polju, tri kilometra zapadno od Stoca, na putu Čapljina - Stolac.
Po brojnosti primjeraka, raznovrsnosti i zastupljenosti svih osnovnih oblika, relativno visokoj umjetničkoj kvaliteti izrade, bogatstvu plastičnih dekoracija, reljefnih predstava i natpisa koji spominju poznate povijesne osobe, kao i svom neobičnom smještaju i dostupnosti o svojim likovnim odlikama jedna je od najvrijednijih i najznačajnijih nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini.

Kada idete prema Stocu iz Čapljine, s desne strane saobraćajnice ćete ugledati polje nakićeno bijelim pravilnim oblicima. Dočekat će vas radnici Javne ustanove Radimlja Stolac koji će vam i objasniti historijsku važnost nekropole. Razgovarali smo sa Antom Vujnovićem, direktorom ove ustanove koji nam je rekao da s obzirom na to da su stećci jedan univerzalni fenomen usko vezan za srednjovijekovnu Bosnu i Hercegovinu, slobodno se može reći da je Radimlja najpoznatija nekropola stećaka u svijetu.

"Važnost same nekropole se očituje u brojnosti primjeraka , u kvaliteti izrade i načinu rada na koji su radili ti klesari radili motive na stećcima, ali i u raznovrsnosti primjeraka koji se mogu ovdje vidjeti", kazao je na početku razgovora Vujinović. Radimlja ima 133 stećka. Podijeljeni su u dva dijela. Donji dio ima 122 primjerka, a u gornjem dijelu je 11 stećaka.

"Radimlja je jedini pravi turistički lokalitet u Stocu, a ove godine je nekropolu stećaka posjetilo oko 8.000 turista. Do kraja godine se očekuje da taj broj poraste na 11.000. Radimo sa bh. tržištem, sa osnovnim, srednjim školama, a saradnja je proširena i na regiju", dodao je Vujinović.

Zaštitni znak ove nekropole je muška figura sa uzdignutom rukom i relativnom velikom šakom i prstima. Ova nekropola datira od kraja 14. stoljeća kadu su isklesana tri velika stećka u obliku sanduka. Većina stećaka datira iz 15. i 16. stoljeća o čemu najpouzdanije svjedoči natpis na jednom od njih:

"Pod stećkom leži Radoje, brat vojvode Petra, obojica sinovi vojvode Stipana".

Prema ovom stećku nekropola se može vezati za razdoblje kad je u Batnogama (danas obližnje selo Ošanjići) živjela familija Hrabrena-Miloradovića. Također pred crkvom u Ošanjiću zapisana su imena vojvoda Stipana i Petra Miloradovića,što nekropolu usko vežu za ovu familiju, koja je prema historijskim podacima i natpisu na ulazu u crkvu živjela ovdje u 15. stoljeću.

Posljednji stećci iz 16. stoljeća su raskošno ukrašeni, a natpisi na njima bez sumnje upućuju kako se radi o pravoslavnoj feudalnoj familiji Miloradović-Stjepanović.

Na području Stoca je otkriveno preko 1.950 stećaka, što uz četiri gradske džamije, katoličku crkva, pravoslavnu crkvu, spomenike orijentalne arhitekture i druge znamenitosti predstavlja nemjerljivo bogatstvo. Iz perioda Austro-ugarske je u Stocu ostao kompletan gradski vodovod koji se i danas koristi, postoje i primjerci zgrada iz perioda secesije. I urbani, stari dio Stoca, čaršijski dio oko džamije sultana Selima, nekropola stećaka u Boljunima i mnoge druge znamenitosti su samo dio onoga po čemu je ovaj hercegovački grad poznat.

U posjetu i obilazak nekropole dolaze i najmlađi u sklopu školskih izleta, a Ante Vujinović nam je rekao da su djeca svjesna da su stećci nešto što pripada Bosni i Hercegovini, da je to nešto naše bez obzira koje vjere bili i kojem narodu pripadali.

"Mogu reći da su i oni svjesni da ovo treba zaštitit. Danas ovdje nema neželjenih posjetioca. Plaća se ulaz 4 KM za individualne posjete i 2 KM za grupne posjete. Sve nastojimo podrediti prezentaciji kulturnog blaga stećaka", zaključio je Vujinović.

Napomenuo je da je država dosta uradila po pitanju samog Stoca, a naglasio je i dobru suradnju sa lokalnom razinom koja finanira postojanje javne ustanove Radimlja.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: