{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


State Department: Stanje ljudskih prava u BiH i dalje slabo

F
12.3.2008. u 10:30
0
0
State Department: Stanje ljudskih prava u BiH i dalje slabo
0
State Department: Stanje ljudskih prava u BiH i dalje slabo
Stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini i dalje je slabo. Premda je bilo napretka u nekim oblastima, ozbiljni problemi su ostali, navodi se u godišnjem izvještaju State Departmenta o stanju ljudskih prava u svijetu, u dijelu koji se odnosi na našu zemlju.
Izviješteno je o porastu broja žrtava mina, policijskog zlostavljanja, lošim uvjetima i pretrpanosti u zatvorima, povećanom nasilju i zastrašivanju novinara i članova civilnog društva, diskriminaciji i nasilju protiv žena te etničkih i vjerskih manjina, diskriminaciji osoba sa invaliditetom i seksualnih manjina, opstrukciji povratka izbjeglica, trgovini ljudima i ograničavanju prava na zapošljavanje.

Dvojica osumnjičenih za ratne zločine koji su na vrhu liste Međunarodnog krivičnog tribunala za ratne zločine u Haagu, Ratko Mladić i Radovan Karadžić, još su na slobodi.

Nije bilo izvještaja da su vlasti ili njihovi agenti počinili arbitrarna ili nezakonita ubistva.

Domaći sudovi i Haški tribunal nastavili su suditi u slučajevima vezanim za ubistva tokom sukoba 1992.-1995.

Premda vlasti podržavaju niz programa deminiranja, vanjski promatrači postavljaju pitanje da li je vladina korupcija potkopala integritet i sigurnost projekata deminiranja u zemlji. Tokom prošle godine bilo je 30 incidenata sa minama, u kojima je poginulo osam, a ranjene su 22 osobe.

Nije bilo nikakvih izvještaja o politički motiviranim nestancima osoba.

Slučaj nestalog pukovnika Avde Palića i dalje je dobijao publicitet tokom prošle godine. Palić je nestao 1995. godine u kampu Zaštitnih snaga UN-a u Žepi, gdje je komandovao snagama Armije BiH. Komisija za ljudska prava BiH donijela je konačnu presudu u januaru 2006. godine, u kojoj se navodi da vlasti Republike Srpske nisu pružile adekvatne informacije o Palićevom nestanku.

OHR je zatim naredio RS-u da formira komisiju koja će istražiti Palićev slučaj. U decembru 2006. premijer Milorad Dodik reaktivirao je rad ove komisije. U septembru prošle godine Ministarstvo unutarnjih poslova RS-a raspisalo je potjernicu za dvije osobe osumnjičene za Palićev nestanak. Na kraju godine nije bilo informacija o Palićevoj sudbini.

Tokom godine komisije za nestale osobe na entitetskom nivou izvele su 210 ekshumacija iz tajnih grobnica na 80 lokacija, uz forenzičku podršku ICMP-a. U ovim naporima riješeno je 1.238 slučajeva, od kojih je 1.027 iz masovnih grobnica u Srebrenici.

Delegacija Komititeta za prevenciju torture Vijeća Evrope zvanično je posjetila BiH u martu kako bi istražila uvjete u zatvorima i tretman zatvorenika u jednom broju zatvora. Tokom posjete delegacija je primila "priličan broj " navoda o fizičkom maltretiranju od strane policije, uglavnom o udaranju nogama i šakama u različite dijelove tijela, kao i udaranje palicama. Većina ovih navoda odnosi se na vrijeme kada osumnjičene ispituju kriminalistički inspektori, ponekad u dužem periodu, prije stavljanja u pritvor.

U jednom slučaju dvije osobe su navele da su više puta udarane nogama i šakama u 48-satnom periodu od strane policije te da im je prijećeno lomljenjem kostiju. Jedna od ovih osoba je navela da ga je policajac udario kundakom pištolja.

Pretrpanost, neadekvatna ishrana i slaba higijena su hronični problemi u policijskim pritvorima. Zatvorski standardi higijene i pristup medicinskoj njezi ispunjavaju osnovne potrebe zatvorenika, ali pretrpanost i zastarjeli objekti ostaju ozbiljni problemi. Nema pravih objekata za tretman mentalno oboljelih i zatvorenika s posebnim potrebama.

Zakon garantira slobodu govora i štampe, ali vlasti nisu uvijek poštovale slobodu štampe u praksi. Regulatorna agencija za komunikacije nije registrirala nijedan slučaj govora mržnje tokom godine.

U martu su nacionalističke stranke učinile napor da utiču na uređivačku politiku javnih emitera. Postoji velika zabrinutost među grupama za ljudska prava i novinarima da nacionalističke političke partije sve više nastoje ostvariti kontrolu nad javnim medijima.

Poštovanje slobode govora i štampe od strane vlasti opalo je tokom prošle godine. Neki poznati pojedinci koji su kritizirali vlasti bili su meta represalija. Mnoge nezavisne, privatne novine bile su u mogućnosti da izraze različita gledišta. Jedan broj nezavisnih medija se suočava da finansijskim problemima, što ugrožava njihov rad, a nezavisni mediji u RS-u sve češće izvještavaju o vladinom miješanju u njihov rad.

Novinari se sve više suočavaju s prijetnjama tokom svog profesionalnog rada. Tokom prošle godine Linija za pomoć novinarima registrirala je 28 slučajeva kršenja novinarskih prava i sloboda. Bilo je 15 slučajeva pritiska i prijetnji novinarima, pet radnih sporova, dva slučajav kada je osporen pristup lokaciji i jedan slučaj onemogućavanja pristupa informacijama.

Kršenja radnih prava novinara nastavljena su tokom prošle godine. Vlasnici i uprave privatnih medija su najčešću počinioci kršenja radnih prava. U jednom broju slučajeva novinari su radili bez ugovora o radu ili zdravstvene i socijalne zaštite, što im predviđa zakon.

Entitetske i lokalne vlasti i policija su češće omogućavale ili ohrabrivale atmosferu u kojoj se mogla dogoditi zloupotreba vjerskih prava. U poređenju sa 2006. godinom, broj manjih napada na vjerske dostojanstvenike i objekte je opao, ali je ostala sistematska opstrukcija vjerskih sloboda u nekim poznatim slučajevima.

Nesklonost policije i tužilaštava da agresivnije istraže zločine protiv vjerskih manjina je glavna prepreka za očuvanje prava vjerskih manjina, navodi se, između ostalog, u izvještaju State Depaertmenta o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: