Ozbiljni problemi koji su i dalje aktuelni uključuju: smrti izazvane minama, policijsko fizičko zlostavljanje, pretrpane zatvore i loše stanje u njima, negativan uticaj na sudstvo, maltretiranje i zastrašivanje novinara, ograničenja nametnuta vjerskim manjinama i napade na vjerske strukture, sprečavanje povratka, korupciju u vladi, socijalnu diskriminaciju žena, etničkih manjina, seksualnih manjina i osoba sa invaliditetom, trgovinu ljudima i ograničena radnička prava, navodi se u izvještaju.
Dvojica optuženih za ratne zločine, koje traži Haški tribunal (ICTY), Ratko Mladić i Radovan Karadžić i dalje su na slobodi, naglašava se.
U dijelu u kojem se govori o slobodama i poštovanju integriteta osobe kaže se da nije bilo izvještaja da su vlada ili njeni agenti počinili nezakonita ubistva ali nije bilo ni rezultata kada je u pitanju istraga o ubistvu Hrustana Suljića, predsjednika lokalne povratničke zajednice u Tesliću, koji je ubijen 2004. godine.
Domaći sudovi i ICTY nastavili su sa suđenjima za zločine počinjene u sukobima u periodu od 1991. do 1995. godine.
U 34 eksplozije mina poginulo je 17 osoba, a 17 ih je ranjeno.
Nema izvještaja o politički motiviranim nestancima ljudi.
Oko 13.000 osoba još uvijek se smatra nestalim u ratovima u periodu od 1991. do 1995. godine.
Kada se govori o zlostavljanjima, nečovječnom i ponižavajućem tretmanu, kaže se da je bh. vlada uglavnom poštovala zakone, ali da postoje izvještaji o policijskom zlostavljanju pojedinaca.
Ured ombdusmena i policija u RS-u i Federaciji nisu pružili informacije o žalbama protiv policajaca koje su primljene ili istražene tokom protekle godine.
U septembru je jedna osoba prebijena pred TV kamerama nakon što je bacila boju na zgradu Predsjedništva BiH i povrijedila dva čuvara. Nevladina organizacija Dosta! objavila je saopćenje za štampu protestujući zbog upotrebe prekomjerne sile.
Kada su zatvori u pitanju, vlada je omugućila neograničen pristup međunarodnim predstavnicima, a uvjeti u zatvorima su generalno loši. Kao najveći problem ističe se njihova pretrpanost.
Nije bilo izvještaja o političkim zatvorenicima i vlasti su generalno gledajući poštovale i provodile odluke Ustavnog suda.
Sud BiH postigao je napredak kada su u pitanju presude za organizirani kriminal i ratne zločine i proširio program zaštite svjedoka.
Ipak, bez obzira na lokalne i međunarodne napore, mnogi zločinci nižeg ranga, koji su ubijali i zlostavljali proteklih godina, ostali su nekažnjeni, uključujući i one odgovorne za smrt oko 8.000 osoba ubijenih nakon pada Srebrenice, kao i oni odgovorni za 15 do 20 hiljada nestalih, a za koje se vjeruje da su ubijeni tokom etničkog čišćenja, saopćio je State Department.
Kada se govori o povratku imovine nelegalno oduzete tokom rata 1992.-1995. godine riješena su 344 slučaja, a rok za povrat prudužen je i na 2007. godinu kako bi se riješili preostali slučajevi.
Romi raseljeni tokom rata imali su problema s povratom imovine zbog diskriminacije i nedostatka informacija o procedurama. U mnogim slučajevima romskim porodicama su nedostajali dokumenti o vlasništvu ili nikada nisu registrovale svoju imovinu. Nedostatak dokumentacije onemogućio im je da se prijave i za pomoć pri obnovi kuća.
State Department navodi da je vlada poštovala slobodu govora, te da su pojedinci mogli bez straha od represija kritizirati vladu, kao što su i činili.
Dnevni avaz, čija urednička politika snažno odražava bošnjačke interese, ostao je najčitanija dnevna novina. Prate ga banjalučke Nezavisne novine. Mnogi nezavisni printani mediji susreli su se s finansijskim problemima koji ugrožavaju njihovo stalno djelovanje.
Tokom godine Regulatorna agencija za komunikacije nije zabilježila govor mržnje, ali je u medijima zabilježena spolna diskriminacija, diskriminacija zasnovana na seksualnoj orijentaciji, kao i kršenje prava manjina.
Entitetske televizije, FTV i RTRS, ostale su najveći emiteri u zemlji, dok je BHT 1 povećao broj svojih gledalaca kao i domet.
Novinari su se nastavili suočavati s prijetnjama i zabilježeno je 13 slučajeva pritiska na njih, 12 prijetnji, sedam slučajeva problema na poslu, tri slučaja uznemiravanja i jedan fizički napad.
Kada je Internet u pitanju, vlada nije ni na koji način ograničavala pristup, ali je broj korisnika i dalje mali, ispod 20 procenta od ukupnog broja stanovništva.
Kada su u pitanju vjerske slobode zabilježen je veći broj etnički motiviranih nasilja.
Govoreći o korupciji u vladi, State Department navodi da je BiH dobila ocjenu 2,9 na skali Transparency Internationala od 10 podioka, što govori da je korupcija prisutna među političarima i javnim radnicima te da predstavlja ozbiljan problem.
Nasilje nad ženama, uključujući nasilje unutar porodice i seksualne napade, ostalo je rašireno i velikim dijelom neprijavljeno. Prema istraživanju Fakulteta za kriminalistiku u Sarajevu iz 2004. godine oko 20 posto žena zlostavljali su njihovi muževi ili momci.
Trgovina ljudima i dalje je veliki problem, a primijećena je povećana trgovina državljankama BiH. Porast je bio tako veliki da je broj domaćih žrtava jednak broju strankinja.
Ljudi sa homoseksualnom orijentacijom suočavali su se s diskriminacijom, uključujući i otpuštanje s posla. Prema nepouzdanim statistikama bh. vlade, bilo je manje od 100 slučajeva zaraženih virusom HiV u zemlji.
Kada su u pitanju prava radnika u BiH, minimalne plaće u oba entiteta nedovoljne su za pristojan život, a vlasti nisu adekvatno provodile propise o prihvatljivim uvjetima za rad, kaže se u godišnjem izvještaju State Departmenta o ljudskim pravima.
