{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Šta je sve rečeno u direktnim razgovorima?

S
14.10.2009. u 16:56
0
16
Šta je sve rečeno u direktnim razgovorima?
0
Šta je sve rečeno u direktnim razgovorima?
Foto: A. Panjeta/Sarajevo-x.com
Ministar spoljnih poslova Švedske Karla Bildta zatražio je tokom butmirskog sastanka sa premijerom Republike Srpske (RS) Miloradom Dodikom da Vijeće ministara postane vlada, a predsjedavajući Vijeća ministara - premijer, te da Predsjedništvo, koje je "nejasno definisano" ima više ceremonijalnu i protokolarnu ulogu - saznaje Srna od izvora iz međunarodnih krugova koji je prisustvovao sastanku.
Bilt je u svom obraćanju učesnicima ove mini-konferencije rekao da je potrebno napraviti odgovarajući pravni okvir i izvršiti manje izmjene Ustava, kako bi se, kako je naveo, "Vladi BiH" dala potrebna ovlašćenja za evropske integracije, jer je Ustav nedovoljno precizan po ovom pitanju, a država mora imati dovoljno ovlašćenja da na odgovarajući način učestvuje u ovoj oblasti.

Kada je riječ o prenosu nadležnosti, Bildt je rekao da se ne govori o novim prenosima, već o nadležnostima koje su ranije prenesene sa entiteta na nivo BiH i sada je neophodno da se one kodifikuju Ustavom, poput odbrane, obavještajne službe, indirektnog oporezivanja..

Govoreći o ljudskim pravima, Bilt je rekao da Ustav treba uskladiti sa evropskom i drugim relevantnim konvencijama, što je, kako je naveo, i uslov iz SSP-a, te da bi Sporazum mogao biti suspendovan, ako se to ne desi.

Način izbora Doma naroda, članova Predsjedništva BiH i promjene u vezi sa Predstavničkim domom parlamenta BiH bile su dio i "aprilskog paketa" - podsjetio je Bidlt.

On je rekao da bi sve ovo predstavalo inicijalne promjene Ustava, to jest osnovu da bi BiH mogla aprilcirati za člansto i dobiti kandidatski status, a kasnije će biti potrebne i druge izmjene.

Govoreći o imovini, Bildt je rekao da bi sva imovina trebalo da bude registrovana na korisnika, a "četiri vlade" treba da dokažu da imaju potrebne papire, te da bi onda država napravila spisak imovine potrebne za evroatlantske integracije.

Prema njegovom prijedlogu, kada se pripremi spisak imovine, država će izabrati onu koja joj je potrebna i ona će biti ukljižena na državu, a ostala imovina pod moratorijumom ostaje tamo gdje se nalazi. Imovina u inostranstvu bila bi dodijeljena i registrovana na državu u skladu sa Sporazumom o sukcesiji. Potrebno je staviti na raspolaganje katastarske i druge relevantne knjige i dokumentaciju.

On je rekao da transforamacijom OHR-a u kancelariju specijalnog predstavnika ne bi došlo do prestanka aktivnosti i napora, jer će ona biti veoma uključena u sva pitanja.

Bildt je rekao da entietsko glasanje nije na dnevnom redu, obrativši se premijeru Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku: "Znamo o čemu govorite, zato i ne predlažemo promjenu u toj oblasti".

Dodik je na tom sastanku, kako navodi Srnin izvor, kada je u pitanju eventualna promjena Ustava, za šta nema saglasnosti, podsjetio da su predsjednik SAD Barack Obama i potpredsjednik Joe Biden govorili o potrebi da procese vode domaći akteri i da je zato neprihvatljivo da proces ustavnih promjena, ako do njega dođe, vode i modeliraju stranci.

On je istakao da je Ustav specifična stvar, da je to Aneks 4 Dejtonskog sporazuma koji je potpisala i RS, a ne njegova partija ili on, tako da će o tome i odlučivati RS. Premijer RS je dodao da u ovom momentu Srpska nije zainteresovana za ustavne promjene, te da entitetsko glasanje uopšte ne može biti tema razgovora, a ako i bude na dnevnom redu, o tome neće razgovarati.

Premijer Srpske je na butmirskom sastanku upozorio da su u ovom momentu u Predstavničkom domu BiH od 42 poslanika njih 22 su Bošnjaci i iznio podatak da je RS koristila entitetsko glasanje 140 puta, a Bošnjaci su 113 puta koristili blokadu većinom, to jest preglasavanjem. Razlika nije velika, što znači da RS ne zloupotrebljava entitetsko glasanje.

Dodik je naveo da Bošnjaci žele da naprave sistem preglasavanja, što je za RS apsolutno neprihvatljivo. On je rekao i da u BiH postoji ogroman problem sa Hrvatima i njihovom pozicijom.

Zatim je jasno rekao da je "aprilski paket" o kome se spekuliše u posljednje vrijeme "mrtav" i da ne može biti osnova za bilo kakve razgovore.

Govoreći o ranije prenesenim nadležnostima, Dodik je rekao da se tu mora biti krajnje oprezan i da neće pristati na njihovo automatsko ubacivanje u Ustav.

Te nadležnosti, naveo je Dodik, moraju biti preispitane i redizajnirane, osim, na primjer, odbrana. Ali sve što je nametnuo visoki predstavnik mora da dobije novi legitimitet. Na primjer, Tužilaštvo i Sud BiH su apsolutno problem - RS u principu nije protiv njihovog postojanja u nekom obliku, ali moraju biti redizajnirani kako bi se spriječile zloupotrebe kojih je ranije bilo mnogo - dodao je Dodik.

On je naveo da Sud za ratne zločine ne bi bio problem u slučaju nadležnosti za opšti kriminal, ali da se ne smije dozvoliti njihova zloupotreba.

Premijer RS je rekao da su u BiH na najbrutalniji način kršenja ljudska prava, ali da Evropljani nisu našli za shodno da reaguju i da stanu u zaštitu tih prava koje sami zagovaraju, otkrio je Srnin izvor.

Dodik je rekao i da pitanje indirektih poreza generalno nije problem, ali da su potrebna određena poboljšanja metodologije da ne dolazi više do zloupotreba zbog kojih je RS do sada uvijek bila oštećena za 30 do 50 miliona KM. Zato je potrebno uspostaviti jedan račun sa dva podračuna, a kompetencije bi ostale i dalje gdje jesu, u Upravi na nivou BiH.

Prema njegovim riječima, RS nema namjeru da blokira put evropskih integracija, ali treba da se obezbijedi "uključenost" RS u ovaj proces.

RS neće dozvoliti da bude marginalizovana u ovoj oblasti i ne želi da ministri u Savjetu ministara predlažu zakone bez ikakve prethodne konsultacije, zbog čega je i dolazilo do neprihvatanja takvih zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH - kazao je Dodik, navodeći primjer razlike u predlaganju zakona ministra civilnih poslova Sredoje Novića i bivšeg ministra sigurnosti Tarika Sadovića.

Što se tiče NATO, Dodik je rekao da je sve više problema na tom pitanju zbog porasta anti-NATO raspoloženja pa bi o tome međunarodna zajednica trebala povesti više računa i ubrzati proces.

Dodik je izjavio da Srbi nisu u BiH zato što je vole, već zato što je to potreba, dodavši da će uraditi samo ono što smatraju da je zaista neophodno da ona ide ka EU.

Bildt je zatim rekao da sve treba rješavati na praktičan način, kako se od postojećih problema ne bi pravili veći problemi...

On je ponovio da ne govori samo o pitanju imovine već i o početku evolucije ustavnih promjena, što je ključno pitanje. Svaka država morala je proći kroz određene ustavne promjene u procesu ulaska u EU. Bildt je naveo da "aprilski paket" jeste mrtav, ali je on indikator mjesta gdje se sada nalazi BiH.

Odgovarajući na Dodikovo izlaganje da ne može doći do automatskog uključivanja ranije prenesenih nadležnosti u Ustav, on je dodao da ustavi sadrže široke principe, pa se možda i može naći neko rješenje.

Kao ključne oblasti, Bilt je označio vojnu i državnu imovinu, ljudska prava, kodifikacija i uključivanje ranije prenesenih nadležnosti u Ustav, i evropske integracije - sposobnost države da učestvuje u ovom procesu, a da se sada govori o demostriranju spremnosti za ustavne promjene.

Dodik je rekao da nema namjeru da potpisuje bilo kakvu izjavu ili papir kojom bi dao saglasnost na tako nešto ili bi izražavao svoju spremnost i ponovio da nije zainteresovan za ustavne promjene.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: