"Srbijanskim tužiteljima je najpametnije da odustanu"
Iako je sud u Londonu prošle sedmice odbacio zahtjev za izručenje Ejupa Ganića Srbiji i okarakterisao ga politički motivisanim, optužbe predstavljaju širu kampanju ultranacionalističkih grupa unutar Srbije, jer time žele opravdati, ali i zanijekati genocid koji se dogodio u BiH, piše Jenkinskova.
"Slučajem Ganić su doslovno protraćemi vrijeme i novac samo kako bi se omela legitimna međunarodna nastojanja da se ratni zločinci dovedu pred lice pravde, ponajprije Ratko Mladić, srpski general odgovoran za ubistva više od 8.000 nenaoružanih civila u Srebrenici. I 15 godina nakon genocida, on je i dalje na slobodi.
Nedavno sam se vratila iz Srberenice, gdje sam se susrela sa majkama koje su izgubile sinove, muževe i braću. Njih su odvezli srpski vojnici jula 1995. godine. Nikada se više nisu vratili. Kako su otkrivane masovne grobnice i identificirana tijela, tako su i sahranjivana na velikom groblju u Potočarima. Hiljade ih se još vode kao nestali. To su posljedice genocida i to se ne može poreći.
Čak i meni, Bosanki koja je u ratu izgubila brata i koja je pobjegla od srpskog topništva tokom opsade Sarajeva, razmjer zločina u Srebrenici daje novo i duboko razumijevanje rata, historije i nastavljenje ostavštine rata.
Umjesto da se uhapsi čovjek koji je odgovoran za genocid, srbijanski tužitelj je dao nalog da se uhapsi Ejup Ganić, profesor koji je naobrazbu stekao u SAD-u, i to po optužnici da je odgovoran za smrt vojnika koji su 1992. godine napuštali Sarajevo preko Dobrovoljačke ulice.
Slučaj Ganića se dva puta našao ispred tužitelja za ratne zločine i oba puta su optužbe odbačene. Treći pregled je bio na rubu formalnog proglašavanja Ganića nedužnim, čime bi se obrisala ljaga s njegovog imena. Srbija je to znala, no ipak je izdala nalog za izručenje.
Hapšenje Ganića 1. marta na aerodromu "Heathrow" bio je samo ciničan pokušaj skretanja pažnje sa suđenja Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske.
Taj datum nije bio slučajan. Naime, 1. marta bio je i prvi dan suđenja Karadžiću na sudu u Haagu, i Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Smiješne tvrdnje srbijanskog tužilaštva o tome da posjeduju nove dokaze protiv Ganića bacile su u sjenu suđenje Karadžiću. To je bilo od velikog značaja onima u Srbiji koji poriču genocid jer oni upravo i koriste tragedije rata kako bi opravdali kasnije zločine koji su diljem svijeta i prepoznati kao ratni zločini. Silovanja, mučenja, sistemsko ubijanje civila se ne može opravdati. Srpska kampanja etničkog čišćenja i istrebljenja Bošnjaka je dobro dokumentovana.
Pod takvim okolnostima bilo bi nemoguće da Ganić dobije pošteno suđenje u Beogradu, što je činjenica koju su pimijetili i britanski sudovi, te odlučili odbaciti zahtjev Srbije za izručenje Ganića.
Upravo iz tog razloga sam platila 300.000 funti kauciju za Ganića, mada se prije toga nikada nismo sreli.
Nakon ovoga, srbijanski tužitelji bi trebali učiniti pravu stvar i odbaciti čitav ovaj slučaj, ukoliko žele pomoći svojoj zemlji da postane dio Međunarodne zajednice.
Jedan od uslova da se Srbija priključi EU-u je i hapšenje Mladića. O tome nema pregovora. Na obilježavanju 15. godišnjice od genocida u Srebrenici predsjednik Srbije Boris Tadić je izjavio da će Mladić biti uhapšen i izveden pred lice pravde. Dok je Mladić na slobodi nema pravde za majke Srebrenice.
Međunarodna politika majkama ne znači ništa, one zahtijevaju samo da se pronađu kosti preostalih ubijenih u genocidu i da odgovorni budu izvdeni pred lice pravde. I svi mi ostali moramo tražiti to isto", napisala je Sanela Diana Jenkins, filantrop i poslovna žena koja godinama u svijetu lobira za našu zemlju.
