Zahtjev BiH je ocijenjen kao nedozvoljen jer međunarodnim i bilateralnim aktima nije propisana mogućnost da organ strane države traži od Srbije da preuzme kazneno gonjenje.
Apelacijski sud je imao u vidu da Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, Evropsku konvenciju o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima kao i ugovor između Srbije i BiH o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima.
U odluci je Apelacijski sud ukazao da je zbog toga svaki takav zahtjev nedozvoljen, budući da takva mogućnost pozitivnim propisima nije predviđena.
BiH nije tražila izručenje, jer Elez ima dvojno državljanstvo.
Kako je ranije rečeno u Ministarstvu pravde i državne uprave, Elez je tražio, na temelju ugovora između Srbije i BiH o izvršenju pravomoćnih sudskih odluka u kaznenim stvarima, da svoju kaznu služi u Bosni i Hercegovini.
O toj molbi u toku je odlučivanje u Višem sudu u Beogradu, pred kojim je osuđen.
Elez je prošle godine u Beogradu pravomoćno osuđen na devet godina zatvora kao organizator kriminalne grupe koja je 2009. na teritoriji Srbije i BiH trgovala drogom, vršila iznude i činila druga kaznena djela.
Međutim, u Višem sudu u Beogradu treba mu početi još jedno suđenje, a na optuženičkoj klupi osim njega naći će se još devetorica optuženih.
Prošle sedmice u Sarajevu je podignuta još jedna optužnica protiv njega za više kaznenih djela organiziranog kriminala.
Trener Crvene zvezde "opleo" po Feđi Dudiću: Kao stranac pokazuje veliko nepoštovanje
