Srbija i RS udruženo protiv Bosne i Hercegovine

ICTY je 17.6.2003. dopisom sa potpisom Carle del Ponte obavijestio srpskog oficira za vezu sa haaškim Tribunalom Trivuna Jovičića, da nema dovoljno dokaza prema međunarodnim standardima, da se Ejup Ganić može smatrati odgovornim za teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava zaključivši da je slučaj “Dobrovoljačka“ ustvari insinuacija Beograda i ako postoji eventualna odgovornost, onda je to odgovornost generala Milutina Kukanjca zbog tadašnjeg hapšenja predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića.

Mišljenje ICTY je proslijeđeno u RS, a prema dostupnim informacijama preko RS i u Beograd. Raspisivanje međunarodnih potjernica od strane Srbije protiv Ganića i drugih je pitanje zloupotrebe primjene Evropske konvencije o ekstradiciji čiji potpisnici su i BiH i Srbija i Velika Britanije, te bilateralnog sporazuma između Srbije i Velike Britanije potpisanog 1901. godine. Žrtva zloupotrebe prava od režima u Beogradu je Ilija Jurišić, državljanin BiH, koji je uhapšen i osuđen u montiranom procesu na 12 godina zatvora u vezi slučaja "Tuzlanska kolona“ iz maja 1992.godine.

Postavlja se pitanje i odgovornosti Velike Britanije što nije uvažila stav i mišljenje Interpola, koji je početkom jula 2009.godine suspendirao srbijanske tzv. crvene potjernice i stavio pod reviziju bilateralni zahtjev Srbije za hapšenjem Ganića i drugih, ali i mišljenje ICTY-a, imajući u vidu osjetljivost cijelog slučaja.

Velika Britanija će iduće sedmice biti država koja će analizirati tajne istrage i dosijee bivše JNA/VJ, vojske koja je učestvovala u najvećim zločinima nakon II svjetskog rata i njene dosijee koji su podvalom preko RS podneseni ICTY na ocjenu.

Međunarodni institut IFIMES smatra, da nadležni organi Velike Britanije treba da poštuju stav ICTY i Interpola, da hitno suspendiraju srbijanske potjernice u slučaju "Dobrovoljačka“ i oslobode Ejupa Ganića.

U pozadini događanja Srbija svim silama pokušava lobirati, da se Ganić prebaci u Srbiju, pa čak da se britanski sud proglasi nadležnim, kao što se proglasio u slučaju Augusta Pinochea, kada je ispoštovao zahtjev Španije.

Tajanstvena uloga Geoffreya Nicea

U vezi sa lobiranjem postavlja se pitanje uloge Sir Geoffrey Nice, bivšeg tužioca ICTY, britanskog državljanina, u odnosu na mnoge procese u regionu. Njegova aktivnost neposredno se povezuje sa tajnim službama te sa savjetodavnom ulogom u Srbiji i njegovu vezu sa međunarodnim nevladinim sektorom u Srbiji.

Sir Nice je također pokušavao pronaći angažman na Sudu i Tužilaštvu BiH, što mu nije uspjelo. Značajno bi bilo provjeriti šta o slučaju Ganić zna ovaj britanski odvjetnik-savjetnik imajući u vidu da je vodio slučaj protiv Slobodana Miloševića, kada je zbog dužine slučaja Milošević, naposljetku umro u zatvorskoj ćeliji.

Međunarodni savjetnici Srbije intenzivno rade na tome da se spor pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu sa Hrvatskom završi dogovorom i tako izbjegne sudski proces, ali i istovremeno savjetuju da Srbija uloži reviziju na presudu ICJ u sporu BiH i Srbije, te da Srbija pokuša srušiti sudsku odgovornost po presudi iz 2007.godine zbog nespriječavanja i zbog nekažnjavanja genocida.

Također međunarodni savjetnici, a što je postala državna strategija Srbije, savjetovali su da Srbija ne izručuje Ratka Mladića, jer je procjena da nakon promjene optužnice na ICTY protiv Karadžića postoji realna opasnost da izručenjem Mladića Srbija bude dovedena u opasnost, jer presudama protiv dvojca Karadžić-Mladić, sa novim dokazima BiH ima realne izglede za reviziju tužbe protiv Srbije na Međunarodnom sudu pravde za koju je ostalo još sedam godina.

Zbog toga, prioritet srbijanske politike je postao ICTY i Tadić je podržao Dodika na predstojećem referendumu, jer je jedno od referendumskih pitanja, da li građani RS-a podržavaju saradnju sa ICTY. Cilj je operativno opstruirati i zaustaviti ICTY u konačnici rada i izazivati diplomatsko-obavještajnim djelovanjem napade na ICTY, pa čak uz pomoć Rusije i Kine pokušati konačno i zatvoriti ICTY.

Aktuelna vlast u Srbiji kontinuirano realizira ankete u kojima se preko 70% građana Srbije protivi izručenju generala Mladića. Također su putem nevladinog sektora realizirali istraživanja po kojima navodno Hrvati, Bošnjaci i Albanci imaju isti procent nezadovoljstva radom ICTY kao što imaju Srbi.

Zvanična verzija srbijanske politike koju su ponudili glavnom haaškom Tužiocu Serge Bramertzu je, da se Ratko Mladić nalazi u Rusiji i da Rusija namjerno želi usporiti ulazak Srbije u EU, a u suštini postoji jedini i najjači dogovor, a to je dogovor Rusije i Srbije da što duže održi status države na čekanju, jer je poznato da je taj status "najprofitabilniji“za jednu državu.

BiH pod dominacijom Srbije

Kakva je pozicija Bosne i Hercegovine? BiH je diplomatski razdijeljena i obavještajno pod dominacijom srbijanske Bezbjednosno-informativne agencije , nasljednice nekadašnje Službe državne bezbjednosti , koju je vodio haaški optuženik Jovica Stanišić. Državni organi BiH su blokirani državnom politikom Srbije preko premijera Republike Srpske Milorada Dodika i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikole Špirića.

Nezamislivo je, da jedna država kao BiH nema fond pomoću kojeg bi platila kauciju za bivšeg šefa države! BiH je u ovom trenutku nemoćna država i ukoliko se ne uspije izboriti da se zaustavi srbijanska pogromaška ofanziva prema međunarodnim institucijama kao sto su ICJ, ICTY, Interpol, ali i trenutna prema Velikoj Britaniji velike su mogućnosti, da će preko 10.000 patriotski orijentiranih Bosanaca i Hercegovaca biti taoci srbijanske politike, jer se upravo toliki broj Bosanaca i Hercegovaca nalazi na spisku srbijanskog režima.