Po Karadžićevoj tvrdnji, s kojom se tokom unakrsnog ispitivanja složio i svjedok Prstojević, bivši predsjednik Kriznog štaba sarajevske općine Ilidža, srpski narod je na početku rata u Bosni i Hercegovini bio naoružan, ali ne zato da bi "stvarao veliku Srbiju", već iz straha od napada "ekstremno militantnih grupa" koje su naseljavale mjesne zajednice u općini Ilidža.
Prema tvrdnji Prstojevića, najveći problem su predstavljale grupe koje su dolazile iz Sandžaka, a koje su bile stacionirane u centralnoj Bosni i okolnim mjesnim zajednicama općine Ilidža.
"Sokolović-Kolonija na Ilidži je bila baza muslimana koji su dolazili iz Sandžaka. Ti ljudi su pravili paravojne formacije i bili su opasni za sve nas. Muslimani s kojima smo mi godinama živjeli nisu takvi. Iz Sandžaka su doselili ekstremni nacionalisti i fundametalisti", kazao je svjedok.
Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS) i vrhovnom komandantu njenih oružanih snaga, pred Tribunalom u Haagu sudi se za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Kako se navodi u optužnici, Karadžić je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, zajedno s pripadnicima rukovodstva bosanskih Srba i pripadnicima paravojnih formacija, koji je za cilj imao progon nesrpskog stanovništva s područja 20 općina u Bosni i Hercegovini.
Govoreći o napadima muslimana koji su došli iz Sandžaka na srpsko stanovništvo, optuženi Karadžić je unakrsnim ispitivanjem pokušavao da skine zapovjednu odgovornost za sve što se dešvalo na terenu prije, kao i za vrijeme izbijanja rata u Bosni i Hercegovini.
S Karadžićevim tvrdnjama složio se svjedok Prstojević.
"Predsjedniče, sjetite se samo kada su paravojne muslimanske formacije 25. i 26. marta 1992. godine neposredno prije rata prešle u Bosanski Brod i izvršile pokolj u selu Sijekovac, gdje su vjekovima živjeli Srbi. Taj napad je naprimjer poznat svim građanima BiH, ali se o njemu i danas malo priča. Tu se radilo o velikom zločinu nad Srbima i nad onim što nama vjekovima pripada", objasnio je svjedok.
Karadžić je tokom ispitivanja svjedoka Prstojevića također pokušavao i prikazati da su se zločini tokom rata događali zbog "haosa i osvete", a ne jer se željelo protjerati nesrpsko stanovništvo. Ovu Karadžićevu tvrdnju svjedok je također potvrdio.
"Srbi su željeli dogovor i uvijek smo stavljali kao prioritet mirno rješenje, odnosno poštovali smo dogovore rukovodstva na nivou republike. Svi naši napori bili su usmjereni ka očuvanju mira i sigurnosti svih građana", zaključio je Prstojević.
Unakrsno ispitivanje svjedoka Prstojevića bit će završeno u ponedjeljak, 21. marta 2011. godine, nakon čega slijedi dvomjesečna pauza na suđenju Radovanu Karadžiću, javio je BIRN.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
Holivudska producentica oplela po Sydney Sweeney: Nije lijepa i ne zna glumiti
