Špirić je izložio rezime svoga programa za naredne četiri godine, koji se svodi na opću mobilizaciju pozitivnih snaga u našoj zemlji i potrebu da se svugdje traži i nalazi kompromis i zajednički interes.
- Tokom svog mandata biću u potpunosti posvećen reformskom procesu, jer je BiH danas suočena sa brojnim i važnim izazovima i reformama. Uz ekonomske reforme, reformu ustava, javne uprave, visokog obrazovanja i javnog televizijskog servisa, prije svega mislim na reformu policije, najaktuelnije i najvažnije pitanje za BiH, kazao je Špirić.
On smatra da je to pitanje najbolji odraz sadašnje političke slike BiH, i najbolji test za lidere koji bi u važnom trenutku za BiH morali pokazati političku zrelost i pojačanu političku odgovornost.
- Veoma je važno da svi shvate i prihvate da su kompromisna rješenja, kao najviši stepen demokratičnosti i poštovanja mišljenja drugog, jedini spas za BiH, naglasio je on.
Špirić je izrazio razočaranje što na ovaj sastanak nije stigao sa dobrim vijestima o reformi policije.
- Nažalost, izgleda da se ništa nije naučilo iz pozitivnih primjera poput reforme odbrane. Reforma policije, kako je zamišljena, jeste dugotrajan proces i svakako će se morati raditi u fazama. Međutim, za razliku od ustavne i reforme odbrane, reforma policije se pokušava riješiti u jednom radikalnom potezu i u tom pogrešnom strateškom pristupu je osnovni razlog njenog dosadašnjeg neuspjeha, ocijenio je on.
Špirić je članove PIC-a pozvao da pomognu da se zajedno napravi kompromisni korak koji je trenutno moguć i nakon toga se nastavi predano raditi na reformi policije.
Ocijenio je da je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju krucijalno pitanje za BiH, ali je naglasio da je svjestan svih slabosti zemlje, kao i nemogućnosti brzog izlaska iz političko-nacionalnog lavirinta.
- Zbog toga sam svjestan da ne možemo dobiti maksimalnu ocjenu, ali vas molim da zajedno stvaramo uslove za brzo parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To bi sve nas u BiH, ubijeđen sam, okupilo oko ključnih reformi od interesa za građane BiH, poručio je on.
Kada je u pitanju produženje mandata OHR-u u Bosni i Hercegovini, Špirić kaže da je došlo do vještačke podjele na one koji su za i protiv.
- Oni koji su za produženje pretvaraju se da su tobože prijatelji međunarodne zajednice i prikazuju one koji su protiv da to nisu. Ne, ovdje se ne radi o postavljanju pitanja prijateljstvo: da ili ne. Radi se o procjeni spremnosti političara da lično ponesu odgovornost za budućnost BiH, kazao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
S druge strane, naveo je on, postoji pitanje procjene međunarodne zajednice da li je BiH dostigla nivo samoodrživosti i razvijenosti institucija dovoljan da efikasno funkcioniše bez OHR-a.
Uprkos prisutnom mišljenju da je to tako, čini se da postoji snažan stav međunarodne zajednice da se mandat produži iz određenih razloga od kojih je Špirić spomenuo dva najčešće korištena: predizborna retorika i pitanje Kosova.
Predizbornu retoriku kao osnovan razlog Špirić ne može prihvatiti jer niti jedna zemlja nije imuna na oštru predizbornu retoriku. Kada je u pitanje Kosovo, odnosno preljevanje njegovog uticaja na BiH, treba posmatrati u smislu prisustva NATO i EUFOR-a pri čemu treba imati u vidu činjenicu da i oni imaju ovlaštenja za nametanje rješenja u cilju zaštite bezbjednog okruženja.
- Stoga smatram da je ostanak OHR-a u staroj formi i sa starim ovlaštenjima najlošiji signal koji se može poslati međunarodnoj zajednici, investitorima i javnosti o stanju u BiH. Ja zapravo mislim da se suštinsko pitanje ne odnosi na OHR nego na bonska ovlaštenja, kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, odgovor na pitanje da li treba ostati OHR sa bonskim ovlaštenjima jeste ujedno i odgovor na pitanje da li je BiH dostigla demokratske uslove za samostalan put ka Briselu i Vašingtonu.
- Po meni, oni koji misle da su bonska ovlaštenja spas za BiH su u zabludi. Najjednostavnije rečeno, bonska ovlaštenja visokog predstavnika nisu saveznici dijaloga praćenog kompromisom, jedine stvari koja nam ostaje i koju moramo njegovati i koristiti. Drugim riječima, ako neko od naših političkih lidera zna da će međunarodna zajednica donositi odluke i nametati rješenja neće nikad biti motivisani za bilo koju vrstu razgovora, a još manje kompromisa, rekao je Špirić.
On je podsjetio na mišljenje Venecijanske komisije od 11. i 12. marta 2005. godine u kome se od visokog predstavnika traži da ne djeluje kao nezavisni sud protiv čijih odluka »nema mogućnosti žalbe«. Upravo najnovija odluka Ustavnog suda BiH ukazuje da je visoki pedstavnik u BiH, koristeći bonska ovlaštenja, kršio član 13. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda koji govori o "pravu na pravni lijek pred nacionalnim vlastima".
- Na žalost, ovakve odluke visokog predstavnika u BiH platit će građani BiH sanirajući posljedice takvih odluka, rekao je on.
Iako je svjestan da ne može uticati na odluku u vezi sa statusom OHR-a, Šprić je ocijenio da produžetak misije OHR-a ne bi trebao trajati duže od šest mjeseci do maksimalno godinu dana, da bi trebalo ukinuti bonska ovlaštenja, jer ona šalju veoma lošu poruku o BiH i založio se za kontinuitet sadašnje politike OHR-a.
- Takva politička filozofija je pravo rješenje za našu zemlju. Jedanaest godina poslije Daytonskog sporazuma, visoki predstavnik za BiH mora svojom mudrošću, strpljenjem i diplomatskim iskustvom poslati jasnu poruku našim političkim liderima da više voli gram domaćeg kompromisa nego tonu bonskih ovlaštenja. Takva politika nas prisiljava da zajednički radimo i tražimo rješenja, rekao je.
Ocijenio je da neki to još nisu shvatili, a neki očekuju drugog visokog predstavnika koji bi nametanjem rješenja pokrio njihovu imobilnost i neodgovornost.
- To je najgore što nam se može dogoditi i ja se takvog rješenja iskreno plašim, i zbog toga vam javno iznosim svoju bojazan koja je u isto vrijeme briga za zemlju, poručio je Špirić.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH govorio je i o aktualnim dešavanjima u reformi odbrane. Svjesno značajnih obaveza koje Partnerstvo za mir podrazumijeva, Vijeće ministara BiH će nastaviti pružati podršku Oružanim snagama BiH da ispune sve potrebne uslove iz njihove nadležnosti.
- Naš cilj, koji je i jasno zacrtan i u Zakonu o odbrani BiH, jeste punopravno članstvo u NATO-u i mi želimo na tome ustrajati, rekao je on.
Najavio je da se preostala značajna pitanja iz reforme odbrane, poput vlasništva nad vojnom imovinom, viška osoblja, naoružanja i vojne planiraju uskoro riješiti. Usko vezano sa članstvo u Partnerstvu za mir i svim drugim euroatlantskim integracijama je pitanje saradnje sa Međunarodnim tribunalom u Hagu. Taj se zadatak može jedino ispuniti zajedničkim djelovanjem državnih i entitetskih tijela uz podršku međunarodne zajednice.
- Državna tijela, SIPA, OSA i DGS, moraju raditi zajedno sa policijom RS i policijom FBiH kao i međunarodnim snagama. Samo zajedničkim radom, koordiniranim akcijama, udruživanjem sredstava, izvora i obavještajnih podataka ovaj zadatak može biti ispunjen, smatra Špirić.
Također je najavio da planira uskoro izvršiti formiranje grupe koja će okupljati navedene institucije i na operativnom nivou raditi na rješavanju ovog pitanja.
- Razumijem iskazanu zabrinutost o mogućem uticaju rješenja za Kosovo na sigurnost i stabilnost BiH. Međutim želim vas još jednom uvjeriti da je ovo Vijeće ministara na čijem sam čelu prvenstveno posvećeno reformama unutar BiH, i u svom mandatu će se truditi da nas problemi iz regiona zapljuskuju što je moguće manje, poručio je na kraju svog izlaganja predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić.
