Špirić: "BiH potreban novi optimizam"

On je pozvao predstavnike međunarodne zajednice da podrže sve one unutar BiH za koje dijalog, toleranija i kompromis nisu slabost nego kvalitet.

Špirić je tokom plenarne sesije "EU i NATO - Transformacija jugoistočne Evrope" u okviru "Croatia Summit 2009" istakao da je BiH jedina zemlja regiona koja je vodila tri procesa.

"Prvi je obnova ratom razrušene zemlje i povjerenja između konstitutivnih naroda, što je najsloženija reforma i od njenog uspjeha zavisi globalni uspjeh BiH. Drugi je privatizacija i tranzicija i treći evroatlantske integracije", rekao je Špirić.

Prema njegovim riječima, uzajamnost i solidarnost moraju biti osnovni principi zemalja jugoistočne Evrope u svrhu ubrzanog ostvarivanja priporiteta i rješavanja svih otvorenih pitanja.

"Naše iskreno opredjeljenje mora biti praćeno nepodijeljenom podrškom zemalja članica EU", rekao je Špirić i naglasio da evropska perspektiva treba da posluži kao transformacijska snaga za region jugoistočne Evrope, koji povezuje bezbjedost, ekonomija i energetski interes.

Prema njegovim riječima, za BiH su prioritet put ka EU i NATO i tu nema rezerve unutar zemlje, što je velika snaga koju treba iskoristiti.

"Sada radimo da obezbijedimo bijeli šengen, što je projekat koji snaži evropsku ideju", rekao je Špirić.

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH zatražio je i podršku ulasku BiH u novu fazu ka punopravnom članstvu u NATO-u.

Govoreći o efektima globalne ekonomske krize, Špirić je istakao da je BiH uspjela zaključiti stendbaj aranžman sa Međunarodnim montarnim fondom (MMF), te da nije bilo poteškoća da se u BiH dogovorom dođe do tog zajedničkog cilja.

"Taj aranžman će nam pomoći da očuvamo makroekonomsku stabilnost, smanjimo deficit i obavezuje da provedemo strukturalne reforme i predstavlja i poziv investitorima", rekao je Špirić.

On je pozvao zemlje koje nisu ratifikovale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa BiH da to učine, istakavši da nema problema u realizaciji Privremenog sporazuma.

Špirić je rekao da je u kontekstu regionalne saradnje, ranije tokom razgovora sa generalnim sekretarom Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Hidom Biščevićem, preporučio da se prema ugledu na skandinavske zemlje formira razvojna banka jugoistočne Evrope kako bi se podržavali regionalni projekti.

On je naglasio da bi se zbog zamora procesom proširenja u zemljama EU, u zemljama jugoistočne Evrope trebalo pokazati više kondicije i kompetencije za ubrazanje puta ka Uniji.

Predsjednik hrvatske Vlade Jadranka Kosor je tokom obraćanja na "Kroacija samitu" istakla da je privrženost demokratskim i evropskim načelima dala snagu Hrvatskoj da se transformiše i iz objekta pretvori u subjekat međunarodne politike, odnosno iz primaoca međunarodne pomoći u zemlju koja aktivno doprinosi svjetskom miru i bezbjednosti.

"Hrvatska je danas punopravni član NATO-a i učestvuje u mirovnim misijama širom svijeta i na pragu je ulaska u EU. Zagovornici smo evroatlantske perspektive za sve zemlje regiona i tu politiku ćemo nastaviti", rekla je Kosor.

Ona je naglasila da Hrvatska neće korisiti svoju poziciju članice za ucjenjivanje država kandidata bilateralnim pitanjima kada je u pritanju proces pristupanja evroatlantskim strukturama.

Premijer Crne Gore Milo Đukanović je tokom obraćanja na samitu zahvalio Hrvatskoj za organizaciju Samita istakavši da je riječ o zemlji koja igra važnu ulogu za region.

Đukanović je zatražio podršku zemalja članica EU kako bi se u državama u regionu jugoistične Evrope učvrstio proevropski kurs.

Ministar inostranih poslova Slovačke Miroslav Lajčak rekao je da EU sebi ne može dozvoliti da bude toliko okrenuta svojim internim pitanjima, iako su neke od zemalja regiona jugoistočne Evrope postali taoci svojih neriješenih problema.