Softić je pred Sudom naglasio da će trebati nekoliko generacija da u BiH zacijele rane uzrokovane ovim ratom. Od 4,5 miliona stanovnika BiH koji su prije rata živjeli zajedno, sada ih nešto oko 3,5 miliona živi u dva entiteta, a posebno je teritorija Republike Srpske pretvorena u jednoetnički i jednoreligijski region.
Međutim, kazao je Softić, bh. strana nema poriva za osvetu prema Srbima u BiH, jer su oni bili zavedeni od lidera i izvršavali su ono što je od njih tražila tužena strana u ovom postupku.
"Nije stvar u pripisivanju krivice svakom Srbinu. Tu smo zato što su vlasti u Beogradu povele nesrbe u BiH na put ka paklu", kazao je Softić.
Objašnjavajući genezu problema, zastupnik bh. tužbe je ukazao kako su mnogi srpski lideri dugo razvijali koncept žrtve kao sredstvo mobilizacije.
"Mi ne želimo umanjiti značaj patnji srpskog naroda u prošlosti, posebno u Drugom svjetskom ratu, ali nismo u stanju da prihvatimo da taj bol bude poticaj za genocid protiv drugih", kazao je Softić.
Taj koncept žrtve bio je definiran samo u etničkim parametrima kako bi se nesrbi definirali kao neprijatelji s jasnim genocidnim planovima protiv Srba.
Softić je naglasio i to da je stav odgovorne države u ovom postupku negiranje odgovornosti u smislu: "Nismo to bili mi. Nismo učinili ništa loše."
Proces je zato i pokrenut da bi se razotkrilo falsificiranje historije i došlo do istine, kazao je Softić, dodajući da se bez toga ne mogu zamisliti dobrosusjedski odnosi između dviju zemalja.
Softić nije negirao da su tokom rata i bh. Srbi bili žrtve ratnih zločina, što je i osudio, ali je naglasio da takvi incidenti nikad nisu bili zvanična politika vlade.
Ovaj proces nije usmjeren protiv pojedinih građana SCG, nego je vezan za odgovornost države koja je putem svojih institucija izvršila najbrutalnija kršenja međunarodnog prava, kazao je on, dodajući kako proces ima i aspekt "izlječenja" usmjeren ka naknadi štete žrtvama etničkog čišćenja, koje je jasno jednako genocidu.
Na kraju svog izlaganja Softić je istaknuo kako veliki broj građana SCG također želi da se dođe do pravde, da se utvrdi da je SCG kriva za genocid u BiH, ali država to nikad nije rekla i ne djeluje kao da je željna istine, već je nastojala izbjeći odgovornost pred Međunarodnim sudom pravde.
Inače, Softićevim izlaganjem je počeo prvi krug usmene rasprave. BiH, kao podnosilac tužbe, prva će imati na raspolaganju 10 dana za iznošenje svojih argumenata, nakon čega će od 8. marta SCG imati isto toliko vremena na raspolaganju.
Po završetku prvog kruga usmene rasprave, Sud će od 17. do 22. marta saslušavati eksperte i svjedoke. Nakon toga će nastupiti pauza do 18. aprila, kada će BiH ponovo imati na raspolaganju osam sjednica za svoje argumente, a SCG nakon toga također osam sjednica. Drugi krug usmene rasprave završava 9. maja.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
