Čović je rekao da je još rano govoriti o imenu tog kandidata, potvrdivši da će to sigurno biti predstavnik HDZ-a, a predložit će ga Predsjedništvo stranke u maju, nakon što budu zvanično raspisani izbori.
Očekuje da će ga podržati i druge hrvatske stranke, koje neće imati svog ali spremne su dati podršku tom kandidatu.
Dodik je najavio i potpisivanje sporazuma o saradnji SNSD-a i HDZ-a u zadnjoj sedmici aprila u Mostaru, a podrazumijevat će saradnju na svim nivoima vlasti BiH.
Dvije stranke, dodao je, već duže usaglašeno djeluju u vezi sa svim važnijim pitanjima, ne da naprave problem nekoj trećoj strani, već zato što se "mnogi naši interesi poklapaju".
Dvojica lidera procijenili su i da se u ovom trenutku neće moći ništa posebno napraviti u parlamentarnoj raspravi kada je u pitanju provođnje presude u slučaju “Sejdić i Finci protiv BiH”, što znači da će Izborni zakon, odnosno Ustav u tom smislu ostati nepromijenjeni.
Čović je, tokom razgovora u Banjoj Luci, upoznao Dodika i o detaljima njegovog razgovora 24. marta u Madridu sa šefom španske diplomatije Miguelom Ángelom Moratinosom Cuyaubéom i prijedlogu deklaracije o kojoj bi se trebalo raspravljati u narednih mjesec dana.
Okvirno, deklaracija je dokument na dvije stranice, koji daje opredjeljenje lidera političkih stranaka da će nakon izbora u oktobru pristupiti izmjenama Ustava na principima koji su, po Čoviću, dosta široki, te idu od opredjeljenja ka EU, NATO-u, zaštiti ljudskih prava i sloboda, a ima i “nekih elemenata koji su, evidetno, ugrađeni na osnovu pritisaka nekih političkih lidera”, što će biti predmet spora i rasprava.
O toj deklaraciji lideri stranaka iz BiH trebali bi razgovarati s predstavnicima EU i SAD-a u Sarajevu 6. ili 7. aprila, a ukoliko dođe do dogovora o predloženom tekstu onda bi, kazao je Čović, 19. ili 20.aprila taj dokument trebao biti potpisan u Španiji.
Ukoliko bi do toga došlo, održao bi se zatim i naredni sastanak, 1. i 2.juna u BiH, a koji bi otvorio neka moguća pitanja ubrzanja procesa u BiH, od liberalizacije viznog režima, MAP-a i drugo.
Čovič ističe da o deklaraciji tek treba razgovarati, ima i neke primjedbe, a ne isključuje mogućnost i da ona bude potpisana ukoliko se lideri stranaka dogovore.
Za predsjednika SNSD-a Milorada Dodika je "veoma problematično" da tom deklaracijom sadašnji lideri preuzimaju obaveze poslije izbora u oktobru, navodeći da bi se tim pitanjem trebale baviti nove vlasti, bez obzira na to ko to bude.
Dodiku je neprihvatljivo i da se u Ustav BiH unese sve ono što je, kako kaže, nasilno preneseno na državni nivo i da je potpuno neprihvatljivo da se otvara pitanje ukidanja entitetskog glasanja.
I pored ovih primjedbi, dodao je, nastavit će učestvovati u razgovorima, iako nije optimist da se može nešto konkretno uraditi, imajući u vodu i da je lider SDA Sulejman Tihić već rekao da neće da učestvuje na sastanku u Madridu.
Ponovio je opredjeljenje RS-a za provođenje odluke Suda u Strazburu te spremnost da se kaže da će u Predsjedništvo BiH bira jedan član iz RS-a, umjesto do sada odrednice “Srbin”, te druga dvojica iz FBiH.
