{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Slobodan prostor umjesto "Sarajke"

14.3.2006. u 12:23
0
0
Slobodan prostor umjesto "Sarajke"
0
Slobodan prostor umjesto "Sarajke"
Još jedan prijedlog o sudbini prostora bivše robne kuće "Sarajka" stigao nam je na mail koji vam prenosimo u cijelosti.
"Svjestan sam činjenice da će ovo razmišljanje, a pogotovo prijedlog, izazvati svu silu munja i gromova reprezentenata javnog mnjenja - političara,bankara, ekonomista, urbanista, kantonista, općinara, a ponajviše novih vlasnika prostora bivše Robne kuće "Sarajka". Zasigurno, jedino razumijevanje očekujem od gradjana Sarajeva.

A prijedlog je – umjesto novog objekta, prostor ostavimo slobodnim, neizgradjenim iznad partera! Ispod trga, gradimo koliko nam volja!

Mogu zamisliti kakve reakcije može izazvati ovaj prijedlog kod ljudi koji su involvirani u ovaj poduhvat. Nakon toliko truda, energije i novaca utrošenih u pripremu. Uradjena je prostorno-planska dokumentacija, riješen titular vlasništva, poznat Investitor koji je spreman uložiti u skupocjenu gradjevinu, itd.

[SLIKA]1[/SLIKA]

I sada, kada je stvar dovedena do kraja, pojavljuje se neko sa razmišljanjem koje je oportuno usvojenom konceptu! Ovo je pravi incident ili, pristojnije rečeno, prijedlog na granici dobrog ukusa! Pa, gdje ste bili do sada? Pitanje je koje se prvo nameće.

Ovakva vrsta žestoke reakcije je potpuno razumljiva i ne bi me uopće iznenadila.

Ipak, pokušaću dati odgovor zašto se ranije nisam oglasio? Pa, nisam se mogao oglasiti. Sve do prije dva mjeseca, dok nije počelo rušenje, govoriti o ovome bilo je deplasirano. Svaka vrsta simulacije na temu – možete li zamisliti ovaj prostor bez Robne kuće - bila bi za većinu ljudi neuvjerljiva i teško shvatljiva. Danas, to već nije problem. Kako odmiće rušenje objekta, iz dana u dan, argumentacija dobija na snazi i vjerodostojnosti. To je jedini razlog što se ranije nisam oglasio.

Na ovom mjestu moram na čas da se vratim u nedavnu prošlost. Barem pola vijeka planeri su sanjali o tome da ovaj prostor oslobode starih i dotrajalih gradjevina i da ovaj dio Grada konačno dahne dušom. Zapamćena je čak i peticija studenata arhitekture koji su bezmalo bili izloženi političkom pogromu aktuelnih vlasti zbog zalaganja da se prostor sačuva za gradski trg.

Naime, u to doba je vladalo stanje svijesti – gdje god se nešto sruši izgradi novo.

[SLIKA]2[/SLIKA]

U pravilu je nedostajalo novaca za objekte nadgradnje koji, zapravo, grad čine gradom. A onda, povrh svega, ideološki diskurs. Čak ni Sarajevo se nije uspjelo oduprijeti klišeu – da svaki grad mora izgraditi robnu kuću i to,po mogućnosti, na najatraktivnijoj lokaciji! To je bilo vrijeme kad nam je sindrom potrošačkog društva ozbiljno pokucao na vrata.

Ali, vratimo se u sadašnjost i, što je najvažnije, pokušajmo odgovorno problematizirati pitanje da li smo, zaista, definitivno zakasnili za bilo kakav oblik razgovora na ovu temu?

Ako uvažimo činjenice da je uložen ogroman napor u pripreme za izgradnju novog objekta, umjesto bivše Robne kuće, stvar je završena! Ako pozovemo u pomoć staro inženjersko pravilo da u gradjevinarstvu nije kasno sve do onog trenutka dok ne počne betoniranje, stvar nije gotova!

Prolazeći svakodnevno pored rušilišta bivše Robne kuće. Svaki put se zaustavim, dugo posmatram sa ostalim znatiželjnicima i redovno me obuzimaju osjećanja i tuge i radosti. Tuge, zbog saosjećanja sa stvaraocem ovog objekta. Iako nije medju živim, kao arhitekt, mogu zamisliti mučninu jednog autora kada te vrijeme demantuje i kada tvoje djelo postane suvišno u prostoru!

S druge strane, neskriveno zadovoljstvo zbog uvjerenja da tom objektu nikada nije bilo tu mjesto. Uvijek sam to doživljavao kao jedan od institucionalnih poraza Sarajeva kada je urbani duh gubio bitku sa nasrtajima provincijalnog.

Danas, uživam u rušenju! Iako mi destrukcija nije bliska, uživam barem za neko vrijeme dok prostor ne "proguta" neko novo supermoderno zdanje! Naprosto, lakše se diše i pored činjenice da je gradilište ispunjeno bukom i prašinom. Kako se gradjevina topi otvaraju se neki novi- stari vidici i cijeli prostor se doima nekako gradskijim i optimističkijim. Zaustavite se i pogledajte. Uvjerićete se i sami da se lakše diše!

Uistinu, sve se više ukazuje impozantan prostor u kome dolazi do izražaja prijatna i proporcionalna forma gradskog trga uokvirenog kuliserijom decentnih fasada koje srećemo u mnogim europskim gradovima sa tradicijom i atmosferom duha.

Na kraju, postavlja se pitanje kome se ja, zapravo, obraćam? O kojoj ciljnoj grupi je riječ? Nisam siguran da znam!? Znam jedino da nije upućeno mojoj profesiji jer cijenim da smo, svojim nekonzistentnim i nespretnim angažmanom, doprinijeli situaciji u kojoj se nalazimo. Usudjujem se reći i to, uz puno uvažavanje mojih kolega projektanata budućeg poslovno-stambenog objekta i spremnost Investitora da "odriješi kesu" najveći ustupak urbanom osjećanju Sarajlija biće ako prostor ostane neizgradjen!

Ovo je, naravno, osobno uvjerenje i ne očekujem da se svi s njim slože.

Da li je to moguće realizovati? Pa naravno da jeste! Jedino ozbiljno pitanje je - može li se, na adekvatan način, obeštetiti novi vlasnik parcele bez ugrožavanja njegovih prava i titulara vlasništva?

Da li je to moguće realizovati? Pa naravno da jeste! Jedino ozbiljno pitanje je - može li se, na adekvatan način, obeštetiti novi vlasnik parcele bez ugrožavanja njegovih prava i titulara vlasništva?

Možda se poslovni interes može zadovoljiti izgradnjom podzemnih poslovnih sadržaja koji nalaze mjesto upravo na takvim lokacijama ili, eventualno, novom zamjenskom lokacijom u zoni Centra?

I, naravno, pitanje ko može da plati ovaj programski "salto mortale" ukoliko bi se ispunile sve potonje pretpostavke? Odgovor je jednostavan - gradjani Sarajeva. Konačno,vrijeme je da gradjani" izgrade" svoj trg TRG GRADJANA SARAJEVA, koji će biti, eksplicitno, proizvod njihove plebiscitarne želje, na prvom mjestu, a zatim i institucionalnog suporta Grada. Možda je ovo prilika da obnovimo osjećanje samopoštovanja provjereno kroz mnoga iskušenja kroz koja je ovaj Grad, ne tako davno, prošao. Sjetimo se samo nekih značajnijih, kao što su– PROJEKAT ZAŠTITE OKOLINE, istorijski razvojni prag koji je u infrstrukturnom smislu preporodio Sarajevo, OLIMPIJSKIH IGARA 1984. GODINE koje su izazvale divljenje cijelog Svijeta i vratile vjeru gradjana u svoje sposobnost , ODBRANE OD AGRESIJE čime je odbranjeno ljudsko dostojanstvo, itd. itd.

Nedavno je neko duhovito rekao – SARAJEVO JE OZBILJAN GRAD!

Zbog svega toga vrijedilo bi pokušati! Još nije kasno!?

Braco Alikalfić, dipl. arh.
www.a4a.info

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: