{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Slika i prilika medijskih sloboda na Balkanu: Nerazjašnjena ubistva i prijetnje smrću novinarima

13.3.2015. u 21:45
21
69
Slika i prilika medijskih sloboda na Balkanu: Nerazjašnjena ubistva i prijetnje smrću novinarima
21
Govor mržnje na području Zapadnog Balkana je u porastu, a stanje medijskih sloboda je zabrinjavajuće, ocijenili su u razgovoru za Klix.ba stručnjaci iz Crne Gore, Srbije i Hrvatske.
Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija


Prijetnje smrću, fizički napadi, sveopšta nezaštićenost, mobing i pritisci političkih krugova i drugih moćnika postali su svakodnevnica u radu novinara na Balkanu.

Nedavno su iz OSCE-a upozorili da su zbog digitalnog društva u kojem živimo novinari sve više izloženi i ranjiviji su nego ikada prije.

Za područje Balkana nedavno je i Amnesty International objavio zabrinjavajuće podatke, s osvrtom na proteklu godinu.

Naime, u njihovom izvještaju je navedeno da su u BiH novinari napadnuti tokom februarskih protesta prošle godine. Česta su i zastrašivanja novinara, prijetnje smrću a policija je prvi put izvršila pretres jedne medijske kuće, odnosno portala Klix.ba.

Kada je riječ o Crnoj Gori, u izvještaju je navedeno da su otvorene brojne istrage zbog napada na novinare, kao i da se vodi istraga zbog ubistva urednika Dana Duška Jovanovića, koje se desilo još 2004. godine.

U Srbiji su "vlasti još čvršće stegnule obruč oko medija“. U izvještaju Amnesty Internationala je dalje navedeno da su pojedinci pozivani na saslušanje u policiju zbog pojedinih objava tokom majskih poplava prošle godine. Nastavljene su i istrage zbog ubistva novinarke Dade Vujasinović, kao i medijskih radnika Slavka Ćuruvije i Milana Pantića.

Sagovornici portala Klix.ba ističu da je u većini zemalja Zapadnog Balkana još uvijek potrebno donijeti zakone kojima će novinari biti bolje zaštićeni, te da još uvijek treba uraditi mnogo na polju medijskih sloboda i slobode govora.

U Hrvatskoj i zatvorska kazna za prijetnje novinarima



Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka u razgovoru za Klix.ba ističe da je govor mržnje u Hrvatskoj u velikom porastu.

"To je anonimni govor mržnje. Posebno su na udaru novinari i mislim da tu veliki utjecaj imaju i različiti ogranci ili ostaci obavještajnih i paraobavještajnih službi. Siguran sam da su i akteri u regiji ti, valjda još i više nego u Hrvatskoj. Novinarke su najviše na udaru, jer još uvijek bolujemo od neviđenog seksizma. Zaštititi novinare može samo vlast zakonima koji će štititi novinarke i novinare i koji će se provoditi. Novinare moraju braniti i policija i sigurnosne službe. Treba činiti pritisak da se donesu zakoni koji će štititi novinare i koji će se provoditi. U Hrvatskoj doista imamo pokoju čak zatvorsku presudu onima koji su prijetili novinarima“, kaže Duka.

Zdenko Duka
Zdenko Duka


Prema njegovom mišljenju, stanje medijskih sloboda u Hrvatskoj je nešto bolje nego u ostalim zemljama regiona.

“U Makedoniji je sad valjda najgore, u Crnoj Gori tradicionalno premlaćuju novinare, u BiH, odnosno Republici Srpskoj je donesen sada taj protuevropski zakon. Sigurno je da je taj Zakon o javnom redu i miru limitirajući za slobodu govora. Vidim da je nekim amandmanima taj zakon ipak ponešto ublažen, ali svakako nedovoljno. To je čisti povratak na onaj verbalni delikt, mislim da je bio čl. 133. Krivičnog zakona, u bivšoj SFRJ. U Hrvatskoj je zakonski zabranjen govor mržnje, dakle, i na internetu, ali se te odredbe praktički i ne primjenjuju. Najveći problem u Hrvatskoj je vrlo nesiguran i loš radni položaj novinara. Zatim, netransparentnost vlasništva u medijima, prevelika koncentracija vlasništva u medijima, samocenzura i cenzura zbog pritisaka, prije svih privrednih, dakle, oglašivača, ali dakako i političara“, smatra Duka.

U Crnoj Gori novinari su mobingovani i država ih ne štiti dovoljno



Predsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović u razgovoru za Klix.ba ističe da sloboda govora u Crnoj Gori deklarativno postoji, ali da je stvarnost drugačija.

"Usvajanje zakona koji odgovaraju Briselu je trend koji Crnom Gorom vlada već godinama i većina u parlamentu pažljivo vodi računa da im se ne potkrade neka greška zbog koje bi dobili minus. Oni to rade mnogo suptilnije i nemaju potrebe da svoje oprobane metode stavljaju u zakone. U strogo kontrolisanim državama kakve su države regiona svaka vrsta slobode tek treba da se desi, pa i sloboda govora“, rekla je Camović.

Naglasila je da su stepen medijskih sloboda u Crnoj Gori nedavno ocijenili Reporteri bez granica rangirajući Crnu Goru na poražavajuće 114. mjesto.

Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija


"U regionu je samo Makedonija lošije plasirana od nas i to za tri mjesta, a oni su napredovali tokom protekle godine. Crna Gora nema Vučića i ne priča se toliko o cenzuri, ali uprkos tome Srbija je i sa padom od 13 mjesta daleko ispred nas, na 67. mjestu, tako da je očito da u Crnoj Gori postoji ozbiljan i sistematski problem. Polarizovanost medija koja na momente dovodi do medijskog rata u najbukvalnijem smislu riječi, u kojem se mediji bave jedni drugima na način koji je ispod svakog nivoa i, naravno, standarda profesije, je ono što predstavlja rak ranu crnogorske medijske scene i to traje godinama. Blaćenje novinara/novinarki, vlasnika medija, spinovanje, svrstavanje u političke tabore bez obzira na to da li su oni vladini ili takozvani nezavisni je ono što iscrpljuje domaće medije", rekla je Camović.

Dodaje da država svesrdno podgrijava takvu atmosferu, obračunava se sa medijima, te nikako ne rješava brojne slučajeve napada na novinare i medije.

"Autocenzura je također izražena, slobodne misli među novinarima/novinarkama gotovo da nema i njihove izjave se gotovo po pravilu svode na prenošenje stavova uredništva medija u kojem rade. Ipak, ako se zna da su mediji u Crnoj Gori na rubu egzistencije, da su otkazi i smanjenje zarada izuzetno učestala pojava, nije se čuditi što ljudi radije pričaju ono što je vlasnicima medija prijatno čuti, jer uvijek postoji mogućnost da se nađu na spisku za tehnološki višak. Najveći izazov je opstanak, na poslu za same novinare/novinarke, a za medije u smislu poslovanja“, kazala je Camović.

Prema njenom mišljenju država može poboljšati uslove u kojima novinari rade.

"Ali pitanje je da li onima koji je predstavljaju odgovara normalizovanje situacije ili ovaj konstantan haos. Nije problem natjerati vlasnike medija da poštuju Zakon o radu, na taj način bi se znatno olakšao život zaposlenima, ali država Crna Gora to ne radi i rezultat su mobingovani, premoreni novinari koji primaju nikakve plate i kojima se ne uplaćuju doprinosi. Država može i da istraži i riješi više od 10 napada na novinare i medije i ubistvo Duška Jovanovića, glavnog urednika dnevnika Dan, koje se ne rješava već 11 godina. Novinarima/novinarkama i ostalim kolegama i kolegicama koji rade na terenu može se dati zaštita slična onoj koju imaju službene osobe, da se povećaju kazne za napadače na novinare. Sve to može da se uradi, ali ništa se ne dešava“, upozorila je Camović.

Marijana Camović
Marijana Camović


Predstavnica OSCE-a za slobodu medija Dunja Mijatović upozorila je nedavno da raste broj online napada na novinarke u svijetu.

"Online zlostavljanje novinarki je globalni fenomen i u porastu je nevjerovatnom brzinom“, rekla je Mijatović. Njeno mišljenje dijeli i Camović.

"Novinarke su mete upravo zato što su žene. To je hronična pojava kojoj gotovo niko ne pokušava stati ukraj. Generalno gledano, u društvu uopšte žene su lake mete, po pravilu muškaraca, a kao novinarke su još podložnije uvredama, prijetnjama i poniženjima, jer radeći svoj posao daju sebi za pravo da objavljuju stvari koje mnogima nisu po volji. Društvene mreže su pogodne za tu vrstu iživljavanja, jer tu ljudi sebi daju slobodu da kažu ono za šta u direktnom kontaktu možda ne bi imali hrabrosti i za šta bi svakako dobili direktnu reakciju žena koje izlažu toj vrsti terora. U Crnoj Gori toj vrsti napada su najviše izložene novinarke koje se bave temama koje se objavljuju na stupcima 'crne hronike' i koje pišu o pravima LGBT osoba, na njih su verbalni napadi bjesomučni i bilo je slučajeva da su kolegice bile primorane da se zaštite tako što su podnosile krivične prijave, ali nažalost najčešće se olako prelazi preko toga i govor mržnje ostaje nekažnjen", rekla je Camović.

Navela je i da su jezik ulice i najniže uvrede standard u tim slučajevima.

"Žene se prije svega targetiraju kao nemoralne jer je u patrijahalnom društvu kakvo je, nažalost, crnogorsko, to prvo što se kaže svakoj ženi kada žele da joj pokažu 'gdje joj je mjesto'. Ukoliko ističu obaveznost poštovanja prava LGBT osoba proglašavaju ih lezbijkama, što opet znači da su nemoralne i to je taj krug. Najvažnije je ne pristajati na šutnju o toj temi. O tome trebaju da pričaju i novinari i novinarke, a sami mediji trebaju značajnije uzeti u zaštitu svoje zaposlene i naći način da pokažu društvu da je to ponašanje koje neće biti tolerisano. Također i cijelo društvo mora osuditi govor mržnje i oni koji ga propagiraju trebaju biti etiketirani, a ne zaposleni u medijima“, rekla je Camović.

Istraživačica Instituta za medije Crne Gore Daniela Brkić navodi da su u posljednjih nekoliko godina dvije novinarke dva različita dnevna lista brutalno fizički napadnute.

"Olivera Lakić iz Vijesti dobila je na pragu sopstvenog doma pesnice u glavu, a Lidija Nikčević iz Dana palicu. Slučajevi nisu do kraja rasvijetljeni, ali je sramna poruka ženama u novinarstvu ostala da zvoni u javnosti. Crna Gora je imala primjera prijetnji 'lomljenja nosa' novinarkama, a posebno je nedopustiv slučaj vrijeđanja urednice sedmičnika Monitor Milke Tadić-Mijović, jer su iste objavljivane serijski u tada državnom listu Pobjeda. Zbog ovakvih i drugih slučajeva napada na medije, Crna Gora 'pada' u očima međunarodnih organizacija koje se bave medijskim slobodama. Pored toga, možda jedna od najvećih mrlja na crnogorskoj medijskoj sceni je kampanja koju je vodilo crnogorsko izdanje srpskog tabloida Informer, a koja je bila usmjerena protiv istaknute civilne aktivistkinje Vanje Ćalović kojoj su pripisivali 'navodni' zoosex skandal uz objavljivanje pornografskog materijala“, rekla je Brkić.

Smatra da su finansijski problemi u medijima i dalje veliki.

"Zar je moguće spriječiti politički utjecaj, cenzuru, ili autocenzuru među medijima od kojih se na prste mogu nabrojati oni koji uspijevaju finansijski opstati isključivo iz prihoda od svoje izvorne djelatnosti“, pita se Brkić.

Ona smatra da se korektno funkcionisanje medija može osigurati jedino kroz efikasnije pravosuđe.

Mediji u Srbiji "politički i ekonomski zarobljeni“



Nedavno je u Srbiji nа Kopаonik biznis forumu održana debata o medijskim slobodama u ovoj zemlji, a učesnici su zaključili da medijii u Srbiji zаvise od oglаšivаčа i sve mаnje rаde u jаvnom interesu, zbog čegа je ugrožen i njihov kredibilitet kod grаđаnа.

Direktorica аgencije Tаnjug Brаnkа Đukić ocijenilа je dа su mediji u Srbiji ostаli politički i ekonomski zаrobljeni i dа nisu postаli forum zа debаte o ključnim pitаnjimа i izаzovimа dаnаšnjeg vremenа.

"Političke elite očekuju od medijа dа budu njihovi sаveznici, а ne kontrolori vlаsti, а ekonomske elite očekuju dа mediji promovišu interese kаpitаlа, а ne interese jаvnosti“, istakla je Đukić.

Onа je ukаzаlа nа "moćаn fаktor kаpitаlа i utjecаj klijenаtа i oglаšivаčа" nа medije u Srbiji koji bez njih ne bi mogli opstati finаnsijski.

Direktor progrаmа N1 zа Srbiju Jugoslаv Ćosić istakao je tokom ove debate dа se posljednjih godinа dešаvа dа novinаre prebijаju nа ulici i dа se nа novinаre vrše pritisci, posebno nа novinаre lokаlnih medijа.

"Moj odgovor nа pitаnje dа li možemo biti pаrtneri vlаdi jeste 'dа', аli pod uslovom dа svаko rаdi svoj posаo. Mislim dа to pitаnje nismo riješili, postoji nekа vrstа endemskog nesporаzumа o tome štа je ulogа medijа", rekаo je Ćosić.

On je istаkаo dа sve vlаde, bez izuzetkа, pokušаvаju od medijа nаprаviti svoj servis rаdi slаnjа pozitivnih porukа grаđаnimа.

Premа Ćosićevim riječima, opozicijа nаstoji dа rаdi isto što i vlаst i dа se ne bori zа slobodne medije, već ih pokušаvа stаviti pod kontrolu.

"Sve vlаde su iste u odnosu premа medijimа, u odsustvu kаpаcitetа dа prihvаte koncept slobodnih medijа", ocijenio je Ćosić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: