{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Slaba zainteresovanost za smještaj djece u hraniteljske porodice

31.10.2015. u 19:40
36
27
Slaba zainteresovanost za smještaj djece u hraniteljske porodice
36
Slaba zainteresovanost za smještaj djece u hraniteljske porodice
Foto: Arhiv/Klix.ba
U Bosni i Hercegovini trenutno odrasta blizu 2.000 djece bez roditeljskog staranja, a polovina ih boravi u različitim institucijama za smještaj djece.
Prema procjeni Udruženja Hope and Homes for Children BiH, u srodničkim i nesrodničkim hraniteljskim porodicama u cijeloj BiH boravi blizu 600 djece.

''Posljednji podaci iz ove godine govore da u FBiH trenutno 348 djece boravi u srodničkom hraniteljstvu, dok ih 78 odrasta u nesrodničkom hraniteljstvu", kaže za Klix.ba koordinatorica za razvoj u Hope and Homes for Children BiH Aleksandra Babić-Golubović.

Dodaje i da je ovaj vid zbrinjavanja djece dosta nepopularan u BiH, tačnije da je u nekim dijelovima naše zemlje hraniteljstvo potpuno nezamislivo, te da je većina hraniteljskih porodica iz Sarajevskog, Tuzlanskog i Srednjobosanskog kantona te Banje Luke i Bijeljine.

"Posljednje dvije godine naše udruženje je podržalo nadležno ministarstvo i centre za socijalni rad iz Tuzlanskog kantona u provedbi kampanje za promociju hraniteljstva, u sklopu koje je animirano blizu 30 novih hraniteljskih porodica. Ovo pokazuje da interes građana sigurno postoji, samo je neophodno doprijeti do potencijalnih hranitelja i učiniti im dostupnim sve potrebne informacije o hraniteljstvu", pojašnjava Babić-Golubović.

Također dodaje da je nakon usvajanja hraniteljstvo najpoželjniji oblik zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja, jer djetetu omogućava odrastanje u sklopu porodice u kojoj će imati potpunu pažnju i posvećenost hranitelja, što djetetu daje šansu da se pravilno razvija i dostigne sve svoje potencijale, dok je u institucionalnom okruženju to teško ostvariti.

Babić-Golubović ističe i da su brojna istraživanja pokazala da je institucionalizacija naročito štetna za djecu uzrasta do pet godina, jer institucija ne pruža stimulativno okruženje za razvoj i napredak djeteta.

"Danas čak znamo da za svaka tri mjeseca provedena u instituciji, djeca dobi do 5 godina kasne po jedan mjesec u razvoju. Deinstitucionalizacija je stoga postala imperativ u Evropi i širom svijeta, a i naša zemlja se polako uključuje u te reforme. Kao primjer možemo izdvojiti Nacrt zakona o hraniteljstvu u FBiH koji je prije nekoliko dana utvrdila Vlada FBiH i poslala na usvajanje u Parlament FBiH. Očekujemo da će se usvajanjem ovog zakona otvoriti put za brži i lakši razvoj hraniteljstva", kaže Aleksandra Babić-Golubović i ističe da je u cilju promocije hraniteljstva Udruženje Hope and Homes for Children BiH, uz podršku Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Kantona Sarajevo, uradilo i dokumentarni film o hraniteljstvu


Najviše hranitelja u Sarajevu i Banjoj Luci



U hraniteljske porodice na području Kantona Sarajevo smješteno je ukupno 104 djece.

"Prilikom razgovora, budući hranitelji kao glavne razloge i motive da djetetu bez porodice pruže novi dom navode ljubav prema djeci, želju da pored svoje djece i drugoj djeci osiguraju uslove za odrastanje u porodičnom okruženju, altruizam i slično" kaže Mirsada Poturković, stručna saradnica za koordinaciju i informisanje u Centru za socijalni rad Kantona Sarajevo.

Prema podacima iz prošle godine kojima raspolaže Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite u Republici Srpskoj postoji blizu 250 hraniteljskih porodica, a najveći broj njih nalazi se na području Banja Luke, Gradiške, Prijedora, Bijeljine i Trebinja.

Prema riječima Dijane Batoš, dipl. socijanog radnika banjalučkog Centra za socijalni rad, rješenjima ovoga Centra smješteno je 77 djece u hraniteljske porodice. Ona ističe da porodice koje se profesionalno bave hraniteljstvom prolaze obuku od šest mjeseci, koju vodi tim stručnjaka.

Certifikat za hraniteljstvo izdaju zajedno Centar za socijalni rad i Udruženje hranitelja i staratelja.

Jednostavna procedura



Što se tiče same procedure koju moraju proći hraniteljske porodice, ona je vrlo jednostavna i provodi je Centar za socijalni rad.

Prvi korak podrazumijeva podnošenje molbe za prihvatanje djeteta na porodični smještaj Centru za socijalni rad, gdje potencijalni hranitelj živi. Tokom tog dijela postupka socijalni radnik se upoznaje sa prijavljenom porodicom u cilju procjene.

Po završetku procjene Centar za socijalni rad donosi konačnu odluku o podobnosti prijavljene porodice za bavljenje hraniteljstvom.

Ukoliko su zadovoljeni svi kriteriji vezani za hraniteljstvo, a prije samog smještaja djeteta kod hranitelja, Centar za socijalni rad na čijem području dijete ima prebivalište donosi rješenje o smještaju djeteta u hraniteljsku porodicu i ugovor, kojim se definišu njihova prava i obaveze.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: