{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Slaba korist od viznih olakšica

F
6.8.2008. u 14:32
0
0
Slaba korist od viznih olakšica
0
Slaba korist od viznih olakšica
Ne postoji realna osnova za zadovoljstvo u primjeni Sporazuma o viznim olakšicama za građane Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije sa zemljama Šengenskog ugovora, rezultat je istraživanja u okviru projekta "Da li je zaista važno? Viza proces u zemljama zapadnog Balkana: Praćenje provedbe novih sporazuma".
Ovaj projekt realizira Evropski servis za građansku akciju (ECAS) u partnerstvu s lokalnim organizacijama iz zemalja u kojima se Sporazum primjenjuje: Makedonski centar za međunarodnu saradnju (MOG), Evropski pokret (Albanija), Vesta (BiH), Centar za građansku edukaciju (Crna Gora) i Građanski pakt za jugoistočnu Evropu (Srbija).

Sporazum o viznim olakšicama primjenjuje se od 1. januara ove godine, a predviđa pogodnosti kao što je jedinstvena naknada za vizu od 35 eura, potpuno oslobađanje od plaćanja naknade za određene kategorije pravnih i fizičkih osoba, izdavanje vize u roku od 10 kalendarskih dana i pojednostavljivanje zahtjeva za osiguranje dodatnih dokumenata.

U saopćenju organizacija uključenih u projekt se, međutim, naglašava da je istraživanje u kojem su sudjelovali aplikanti za vize ispred odabranih konzulata zemalja članica Evropske unije, provedeno je u maju i početkom juna, pokazalo da je evidentna velika razlika između deklaracije Vijeća Evropske unije od 20. juna koja navodi da je "promoviranje saradnje ljudi s ljudima između zemalja zapadnog Balkana i Evropske unije iznimno važno" i onoga što se stvarno dešava na terenu.

Do sada nije zabilježen nijedan pozitivan odgovor na primjenu novog viznog režima u regionu.

U zaključcima proisteklim nakon uspostave "visa hotline" telefonskih linija se navodi da ljudi nisu dovoljno informirani o provođenju novog viznog režima, da je trošak od 35 eura za vizu tek jedan od troškova koji nastaju u procesu dobijanja vize, zatim predviđeno vrijeme od 10 dana za izdavanje vize se uglavnom poštuje ali često na ovaj period treba dodati vrijeme čekanja na sastanak, što nije pojašnjeno u Sporazumu, dok aplikacije za vizu mogu biti odbačene bez objašnjenja.

Postoje dokazi da nacionalne vlasti dodaju različite i zasebne zahtjeve. Zabilježeno je između ostalog, da svaka ambasada u Bosni i Hercegovini ima svoja dodatna pravila i shodno tome različite uvjete kojima se vode kroz proces odobravanja vize.

S druge strane postoje slučajevi gdje aplikanti smatraju da su ispunili sve nužne uvjete za dobijanje vize, ali su ipak bili odbijeni bez pružanja ikakvih objašnjenja i razloga. To ih je obeshrabrilo da ponovo apliciraju.

Standardi dobre administracije i učtivosti prema aplikantima nedostaju u nekim slučajevima. Spomenuta pitanja nisu pokrivena Sporazumom o viznim olakšicama. Očigledno je da 29 posto građana koji su kontaktirali "visa hotline" nije zadovoljno načinom na koji je započeo njihov put prema zemljama Schengena.

Kao što je jedan aplikant istaknuo, apliciranje za dobijanje vize je stresno iskustvo. Često čak do zadnjeg momenta ne možete znati da li ćete biti u mogućnosti otići na putovanje. Pri primjeni viznih režima je neophodno osigurati da konzulati poštuju Evropsku povelju o ljudskim pravima, a naročito postavljene standarde o dobroj administraciji i poštivanju ljudskog dostojanstva. Čini se da se željeni pozitivni efekti procedura viznog sporazuma nisu jasno materijalizirali zbog nedostatka informacija ili su odgođeni zbog drugih zakašnjenja i troškova te zbog restriktivnijeg okruženja generalno, uz mogućnosti nacionalnih vlasti da dodaju "vlastite vizne politike".

Naročito su zabrinjavajuće žalbe koje ukazuju na to da je postalo teže, a ne lakše, dobiti vizu nego prije.

- Osoblje 'viza hotline' nije naišlo na mnogo dokaza da se dugoročna viza s pogodnostima višestrukih ulazaka češće odobrava aplikantima. EU je svoj rad o ovom pitanju očito svela na način da uskladi retoriku s praksom. Rezultati "viza hotlinea" i istraživanja još nisu kompletirani. Međutim, na ovom se stadiju mora postaviti pitanje da li Sporazum o viznim olakšicama može donijeti primjetne koristi međusobnom povezivanju ljudi i dovesti zapadni Balkan bliže Evropi. Ne bi li bilo bolje ubrzati proces liberalizacije viznog režima?, kaže se u saopćenju.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: