Istraživanje je obuhvatilo 1.055 učenika šestog, sedmog i osmog razreda osnovnih škola jugozapadnog dijela Mostara, koji su anonimno akreditirani upitnicima. Od tog broja čak 12,9 posto učenika spolno je zlostavljano u svojim porodicama, dok je emocionalno zlostavljano 12,05 posto djece. Inače, spolno i emocionalno zlostavljanje najčešći su vid nasilja nad djecom u porodicama, dok je verbalno nasilje najčešće u školama.
Doprinos nauci disertacije Edite Černi Obrdalj je u istovremenom ispitivanju cijelog niza traumatskih simptoma u djece koja su uključena u školsko nasilje i djece koja su doživjela nasilje u porodici tokom djetinjstva.
Prema rezultatima istraživanja, djeca koja su uključena u školsko nasilje u višestrukom su riziku razvoja traumatskih simptoma, što su pokazala i druga istraživanja, ali je novi podatak i poseban doprinos nauci da su djeca koja su istovremeno žrtve i nasilnici u školi najrizičnija grupa za razvoj anksioznosti, ljutnje, posttraumatskog stresa i disocijacije, dok su žrtve školskog nasilja najrizičnija grupa za razvoj depresije.
Također, emocionalno nasilje doživljeno tokom djetinjstva u porodici jedino povećava vjerojatnost razvoja traumatskih simptoma kod djece.
Autorica napominje kako će, kao odgovor na ovo istraživanje, početkom iduće godine uslijediti projekt Doma zdravlja Mostar odobren od Federalnog ministarstva zdravstva u kojem će ljekari i sestre educirati djecu o načinima suprotstavljanja nasilju te mogućnosti trženja pomoći u ambulantama, tačnije kod svog porodičnog liječnika.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
