Predsjednica Udruženja Sevdija Kujović kazala je novinarima da i osobe s Downovim sindromom, kao i ostali mladi ljudi, imaju potrebu za druženjem s vršnjacima, i oni žele biti dio rođendanskih zabava....
"Kod nas toga nemamo dovoljno. Svi su pomalo krivci za to. Sistem bi trebalo ozbiljnije da pristupi toj tematici i više sluša ono što govore roditelji i njihova djeca", kazala je.
Ističe da programi rane intervencije još nisu dovoljno razvijeni u BiH, te da od toga zapravo i zavisi samostalnost te djece, njihov radni angažman i aktivan društveni život.
"Ako ih i imamo oni su dostupni malom broju djece", kaže ona.
Nedostatak novca jeste jedna od prepreka unapređenju sistema podrške svim osobama s invaliditetom u BiH ali možemo, kaže ona, govoriti i o svijesti, razumijevanju njihovih potreba te onome što svaki pojedinac može uraditi a ne košta ništa.
Kujović podsjeća da je BiH potpisnica UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom te da je u skladu s tim dokumentom prilagodila određene zakonske okvire, ali da je problem implementacija.
"Udruženje, zajedno s državom i sistemom, pokušava napraviti okruženje koje će za njih značiti aktivno sudjelovanje u društvu", naglasila je.
Naglašava da, bez obzira na mnoge prepreke, škole ipak ulažu maksimalne napore da bi se djeca s Downovim sindromom što bolje uključila u nastavni sistem i imali dobar odnos s vršnjacima.
Primjer su Srednjoškolski centar Hadžići, Srednja tehnička škola grafičkih tehnologija, dizajna i multimedije i Srednja škola za okoliš i drvni dizajn. Nastavu u tim školama, zajedno s vršnjacima, pohađaju djeca s Downovim sindromom.
Armin Begić i Tarik Smilovski su učenici Trgovačke škole Srednjoškolskog centra Hadžići. Njihov drugar iz razreda Muhamed Merdžanović je osoba s Downovim sindromom. Svi oni zajedno rade i uče, a druže se i poslije škole. Merdžanoviću to mnogo znači, sretan je zbog toga.
Samira Karapuš je pedagoginja-psihologinja Srednje škole za okoliš i drvni dizajn gdje se također školuju djece s Downovim sindromom. Ona kaže da ti učenici uglavnom upisuju šumarsku struku (hortikultura i rasadničar), bave se cvijećem i prirodom što ih dodatno oplemenjuje, a plemenitost šire i na ostale učenike.
Internacionalna Down sindrom organizacija zvanično je proglasila 21. mart Svjetskim danom Downovog sindroma. Taj dan izabran je da bi se označila jedinstvenost Downovog sindroma kroz trizomiju na 21. paru hromozoma i koristi se kao sinonim za Downov sindrom.
Udruženje Život s Down sindromom FBiH postoji od 2006. godine radi poboljšanja kvaliteta života osobama s Downovim sindromom i njihovim obiteljima kroz unapređenje rane intervencije, zdravstvene zaštite, inkluzije u redovne škole i vrtiće te osposobljavanje za samostalan život.
Ovogodišnja kampanja nazvana je "My friends, my community", a Svjetski dan osoba s Downovim sindromom obilježen je i u drugim bh. gradovima.
Od 2012. godine taj datum uvršten je u UN-ove važne datume, pa se tim povodom održavaju konferencije u UN-u u New Yorku.
