{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Skenderagić: Smanjenje birokratije bi značilo 102.514 novih radnih mjesta

F
21.4.2013. u 10:23
1
12
Skenderagić: Smanjenje birokratije bi značilo 102.514 novih radnih mjesta
1
Skenderagić: Smanjenje birokratije bi značilo 102.514 novih radnih mjesta
Nijaz Skenderagić (Foto: Arhiv/Klix.ba)
"U Bosni i Hercegovini 124 stanovnika opslužuje jedan državni službenik. Toliko državnih službenika nema nigdje u svijetu, izuzev u BiH, jer su političke stranke postali biroi za zapošljavanje, gomilaju birokratiju, a uništavaju privredu. S druge strane u BiH je veliki broj porodica u kojima nije zaposlena nijedna osoba, ili u kojima nekoliko članova domaćinstva izdržava samo jedan zaposleni u porodici", rekao je u intervjuu za Fenu Nijaz Skenderagić član Udruženja poslodavaca BiH i Međunarodnog poslovnog foruma PERSPEKTIVE.
Nedavno su u Međunarodnom forumu PERSPEKTIVE izračunali da kada bi smanjili birokratiju na razumnu mjeru uštedjeli bi 50 miliona KM, a to bi bilo dovoljno da otvorimo 102.514 novih radnih mjesta.

"Vrijeme je za ekspertne vlade u BiH. Samo nas stručni i dokazano sposobni ljudi mogu izvući iz političkog blata, a u kojem se guši cjelokupna ekonomija BiH. O stanju u bh. ekonomiji i mogućnostima njenog unapređenja, političari to godinama čak i ne spominju u svojim govorima. Njih nije nimalo briga što je ovoliko opterećenje privrede kroz poreze i doprinose, koji opterećuju radničke plaće i do 70 posto. Takvo opterećenje i nestvaranje ambijenta za razvoj privrede i odbijanje stranih ulaganja zbog teške političke situacije u zemlji, doveli su cijelu BiH na prag ekonomskog kolapsa", kaže Skenderagić.

Strategija smanjenja administracije



Naglašava da ozbiljni ekonomisti i privrednici znaju koje su to hitne mjere koje treba preduzeti za razvoj privrede, ali ih niko ne pita i ne uvažava, jer je stvorena politička elita koja služi sama sebi.

"Oni ne vide ništa korisno u tome da Bosna i Hercegovina što prije postane članica Evropske unije. Zna politička elita da nikada bolje neće živjeti, pa sve građane drži duboko u svom političkom blatu i zato ne provode potrebne reforme", kaže Skenderagić.

Predlaže da se hitno u BiH usvoje programi i strategija paralelnog smanjenja i podizanja efikasnosti državne administracije i okrupnjavanja lokalnih zajednica u cijeloj zemlji.

"Moramo napraviti 'novi dogovor za novo vrijeme'. To bi trebao biti projekt kojem bismo se svi posvetili. Trebali bi smanjiti plaće za 30 posto u državnim institucijama i organima vlasti na svim nivoima, u javnim preduzećima i dioničarskim društvima, gdje je većinski državni kapital. Morali bismo decidirano odrediti da svaka radno sposobna osoba, pored redovnog radnog odnosa može biti maksimalno član jednog nadzornog ili upravnog odbora u javnim preduzećima, ustanovama, državnim institucijama, agencijama i da se to poštuje u cijeloj državi", predlaže Skenderagić.

U četiri nivoa vlasti (država, entiteti/Brčko Distrikt, kantoni i općine) postoji aparat od 160 administrativnih jedinica. Slobodne procjene govore da u ovim administrativnim jedinicama postoji ogroman broj institucija, javnih preduzeća i drugih brojnih organizacija u kojima upravljačku funkciju osim direktora i uposlenih članova menadžmenta vrše i nadzorni ili upravni odbori koje čine osobe koji nisu u stalnom radnom odnosu u spomenutim organizacijama.

"Njih 99 posto u pravilu su zaposleni negdje drugo, a na ovim mjestima dodatno uzimaju debele apanaže. To se sve plaća iz budžeta ili blagajni organizacija i preduzeća. Veliki broj takvih osoba, koje uglavnom imaju dobre plaće gdje rade, postaju članovi nekoliko upravnih ili nadzornih odbora i tako se bez ikakve odgovornosti i muke bogate, a na desetine hiljada je ljudi na biroima koji bi mogli raditi taj posao umjesto „profesionalnih“ članova nadzornih i upravnih odbora. Uz to i svi njihovi članovi porodice koji su radno sposobni odmah dobiju posao, a ostali smrtnici neka se i dalje javljaju na biro za zapošljavanje", kaže on.

Vozni park parira bogatim zemljama



Smatra da bi isto pravilo trebalo važiti u svim parlamentima u BiH, kao i općinskim vijećima. Dakle, ne bi više mogla jedna osoba biti u nekoj kantonalnoj skupštini, a u isto vrijeme u parlamentima entiteta.

"Poslanici u parlamentima, vijećnici, odbornici trebali bi svoje političke funkcije obavljati besplatno. Eventualno za osobe koje su nezaposlene da im se daje neka prosječna plaća, a ostalim po održanoj sjednici dati samo dnevnicu, naknadu za prijevoz i smještaj", predlaže Skenderagi, i dodaje da bismo provodeći ove mjere ostvarili velike uštede, a to bi rezultiralo otvaranjem desetina hiljada novih radnih mjesta.

Ukazuje i da vozni park u BiH u vladama, parlamentima, kantonima, općinama po vrijednosti u potpunosti parira evropskim bogatim zemljama, koje sebi to mogu priuštiti.

Skenderagić predlaže da se službeni automobili, uvrštavajući tu i automobile koji se koriste u javnim preduzećima, ne bi trebali biti iznad srednje klase vozila. Možda bi se mogao napraviti izuzetak kod kupovine službenih vozila za državni protokol, ali ni oni ne bi trebali biti na sadašnjem ekstremnom visokom nivou, odnosno 'papreno' skupi, jer naša zemlja je siromašna.

"Za službena vozila u vlasništvu državnih institucija na svim nivoima vlasti, javnih preduzeća i ustanova i općina trebali bi postavljati posebne registarske tablice, kako bi bile prepoznatljive i time bi se spriječila i zloupotreba u korištenju službenih vozila u privatne svrhe. Trebala bi se povesti i kontrola upotrebe službenih mobitela, jer smo putem medija imali informacije da je bilo visokih državnih funkcionera koji su tako trošili i po hiljadu maraka mjesečno", kaže Skenderagić.

U razgovoru pojašnjava da u slučaju opredjeljivanja za politiku u interesu države, to bi značilo u prvom redu zaštitu državnih i javnih interesa, kao i borbu za očuvanje i povećavanje srednje klase. A da bi se to postiglo potrebno je uspostaviti državnu i društvenu kontrolu nad finansijskim sektorom ponovnim uvođenjem zavoda za platni promet.

Zaštititi resurse



Smatra da je potrebno formirati bar jednu ili više domaćih banaka u javnom vlasništvu putem kojih bi se samo obavljale sve transakcije iz javnog budžeta.

"Zaštita resursa je bitna, posebno u javnom vlasništvu treba održati elektroprivredni i telekomunikacijski sektor, čijim bi se prihodom finansirali javni projekti zapošljavanja i podizanja privrede.Vodeni i šumski resursi bi se stavili pod strogu javnu kontrolu. Reindustralizacijom BiH velikom broju građana omogućilo bi se da žive od svoga rada, a ne od državnih i drugih javnih donacija", kaže Skenderagić i dodaje kako to podrazumijeva da se što je moguće veći broj ljudi usmjeri prema privrednoj aktivnosti, a u isto vrijeme smanjilo bi se na hiljade zavisnih od socijalnih naknada i povlastica.

Zaustavljanjem provođenja raznoraznih štetnih „reformi“ zaštitio bi se obrazovni sistem od totalnog kolapsa. Odgovornim odnosom prema penzionom i zdravstvenom fondu postavile bi se na noge ove ključne socijalne ustanove.

"Posljednja bi mjera bila da političari odustanu od politikanstva petljanja i kadroviranja u javnim preduzećima, ustanovama, agencijama", rekao je Nijaz Skenderagić, član Udruženja poslodavaca BiH i Međunarodnog poslovnog foruma PERSPEKTIVE.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: