Bivši dopisnik BBC-a očigledno nije u potpunosti razumio sadašnje ustrojstvo Bosne i Hercegovine, s obzirom da Republiku Srpsku naziva mini državom Srba s glavnim gradom Banjom Lukom, dok je Harisu Silajdžiću dodijelio funkciju premijera.
Martin Bell svoj tekst počinje pričom o bivšoj Jugoslaviji koju je Josip Broz Tito uspijevao očuvati punih 35 godina pod parolom bratstva i jedinstva.
-U toj zemlji zajedno su živjeli svi bez obzira na religiju, nacionalnu pripadnost i jezik. No, nakon Titove smrti 1980. godine dolazi do etničke napetosti koja dovodi do rata. I nakon trideset godina od Titove smrti postoje Srbi, Hrvati, Bošnjaci, ali i oni drugi koji sebe opisuju kao jugo-nostalgičare.
Kada je Tito umro u maju 1980. godine na popisu ožalošćenih bio je veliki broj svjetskih lidera. Međutim, danas ima i onih koji za ratove koji su podijelili Jugoslaviju krive upravo Tita.
'Sjeme nacionalizma'
Novinar Martin Bell izvještavao za BBC tokom rata u BiH, a nedavno je odlučio da se vrati na Balkan, te obiđe BiH, Srbiju i Hrvatsku, te razgovara sa Titovim prijateljima, političarima, onima starijim, ali i novim, među kojima i sa Stjepanom Mesićem, donedavnim predsjednikom Hrvatske.
Također, govorio je i sa najmlađim Titovim unukom Andrejom, koji je, kao i Mesić, ponosan na činjenicu da je dio nove Hrvatske.
No, jedan od glavnih "svjedoka" bio je Raif Dizdarević, koji sada ima više od 80 godina.
Dizdarević je bio učesnik NOR-a, član Komunističke partije, ambasador SFRJ, zatim i predsjednik Predsjedništva SR BiH, član Predsjedništva SFRJ, ali i predsjednik istog Predsjedništva.
- Bio je tu od početka pa do kraja.
Dizdarević vjeruje da je sjeme nacionalizma zasijano još 1974. godine novim Ustavom koji je rasklimao saveznu strukturu bez uvođenja neophodnih ekonomskih reformi, piše Bell.
'Politika identiteta'
San o Jugoslaviji raspao se pod pritiskom nacionalizma. Titova legenda izblijedila je je brže nego bilo koja historijska lličnost našeg doba. Ostalo je svega nekoliko statua ili ulica maršala Tita.
Rat u Bosni i Hercegovini u kojem je živote izgubilo 97.000 ljudi podijelio je ljude.
Muslimani, Hrvati i Srbi koji su nekada živjeli zajedno sada ne žive, to je politika identiteta, piše Bell.
U Sarajevu sada većinom žive muslimani. Srbi kažu da u Sarajevu ima više džamija nego u Teheranu.
Bosanski Srbi žive u svojoj mini državi čiji je glavni grad Banja Luka i odlučni su u namjeri da sačuvaj svoj zasebni status koji im je dodijeljen Daytonskim sporazumom 1995. godine.
Daytonski sporazum je doveo da kraja rata, ali i proizveo Ustav koji je recept za mrtvu tačku.
'Nacionalni prostor'
- Bosanska vlada pod vodstvom Harisa Silajdžića zalaže se za unitarnu državu, a Srbi i Hrvati se osjećaju ugroženima. (Haris Silajdžić je predsjedavajući Predsjedništva BiH)
No, jedan od rezultata je da vlada jedva i funkcioniše. Bosanski Srbi prijete referendumom kojim bi se otcijepili po uzoru na Kosovo.
No, niko to ne priznaje. Bosna bez Srba ne bi bila Bosna, kaže Bell.
Stjepan Mesić, bivši predsjednik Hrvatske, najavio je i vojnu intervenciju u slučaju otcjepljenja srpske mini države (Republike Srpske).
Trenutno je i izborna godina tako da će svi igrati na nacionalnu kartu.
Trdieset godina nakon Titove smrti, nema mnogo razloga za slavlje u njegovoj ostavštini, osim zbog toga što su ratovi završeni.
Bosna, Srbija i Hrvatska nisu u neprijateljskim odnosima uprkos prošlosti. Sve te države teže ka članstvu u EU, koje bi im moglo vratiti osjećaj nacionalnog prostora kojeg nisu imali od Titove smrti i raspada Jugoslavije, napisao je Martin Bell.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
