Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), zajedno s vojnicima NATO-a, u utorak, 20. februara, rano ujutro su na Palama izvršili racije u stanovima kćerke i sina optuženog za ratne zločine Radovana Karadžića.
U pretresu, koji je trajao šest sati, pronađeno je i oduzeto više kutija, te su obavljeni razgovori sa Sonjom i Aleksandrom Karadžićem, za koje NATO kaže da će im biti korisni u daljnjim akcijama.
Kako su zvaničnici međunarodnih snaga obavijestili javnost, akcija je poduzeta kako bi se “došlo do informacija o međusobnoj komunikaciji koja bi mogla da pomogne pri otkrivanju članova mreže podrške haškim optuženicima i samih optuženih”.
U akciji su učestvovali i pripadnici SIPA-inog Centra za istraživanje ratnih zločina, o kojem se, za sada, u javnosti malo zna.
SIPA-in Centar za istraživanje ratnih zločina počeo je sa radom krajem 2004. godine. Organizovan je u dva odjeljenja – Odsjek za istraživanje djela ratnih zločina i djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava i Obavještajno-analitički odsjek. Centar pokreće istrage po nalogu Državnog tužilaštva, ali kažu da do sada nisu odbili ni saradnju sa tužilaštvima na nižem nivou.
“Postoje kriteriji po kojima radi Tužilaštvo BiH i koji razvrstavaju djela ratnih zločina u one osjetljive i vrlo osjetljive. Naš centar je nadležan za one vrlo osjetljive”, pojašnjava Edin Malkić, viši inspektor pri Centru, vezu između dviju institucija.
Malkić za Justice Report kaže da već neko vrijeme SIPA prikuplja informacije o haškim bjeguncima.
“U toku 2006. godine uputili smo više informacija Haškom tužilaštvu koje bi mogle imati određeni značaj kada je riječ o bjeguncima”, kaže Malkić i dodaje da Centar nema konkretne informacije o njihovom kretanju te da za sada ne mogu reći da li su oni u BiH ili van zemlje.
“Imamo oprečnih indicija – i da su u BiH i da nisu. Ipak mogu reći da, prema obavještajnim podacima koje imamo, i dalje u zemlji postoji krug onih koji pomažu haškim bjeguncima. Imamo određene obavještajne podatke i o kretanju haških optuženika. Mogu vam reći i da su neki od njih, između ostalog, dostavljeni Rusiji”, govori Edin Malkić.
SIPA-in Centar za istraživanje ratnih zločina već duže vrijeme radi na prikupljanju operativnih informacija o četvorici haških bjegunaca – Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću, Stojanu Župljaninu i Zdravku Tolimiru. Nedavno je objavljeno da su u toku istraga došli do informacija o mreži Župljaninovih pomagača, te da bi uskoro mogla uslijediti akcija zamrzavanja imovine osoba koje pomažu optuženima.
Prijedlog o zamrzavanju imovine porodicama optuženih, prije svih spominjući porodicu Radovana Karadžića, čiji kćerka i sin sa porodicama žive na Palama kraj Sarajeva, došao je od međunarodnih zvaničnika u BiH.
“Oduzimanje imovine svima koji su uključeni u mrežu pomaganja haškim bjeguncima može biti efikasna mjera. Poznato je da su finansijska sredstva najvažniji element u pomaganju tim osobama”, kaže Malkić.
Da postoji mogućnost zamrzavanja imovine ovih dana je javnosti potvrdio i Siniša Karan, načelnik Finansijsko-obavještajnog odjela SIPA-e, koji je, pozivajući se na zakon koji to omogućava, ustvrdio da su članovi porodica optuženih dužni dati informacije o bjeguncima.
“Stoga će upravo članovi porodica biti prvi na listi za zamrzavanje imovine. U toku je identifikacija imovine koju posjeduju porodice haških bjegunaca, i vrlo brzo ćemo od Vijeća ministara BiH zatražiti zamrzavanje imovine”, rekao je Karan.
U razgovoru za Justice Report Edin Malkić tvrdi i da ovdašnja policija ima kapacitet da sama uhapsi preostale bjegunce, kao i sve optužene za ratne zločine koji su na teritoriji BiH.
Pored istrage i eventualnog hapšenja haških optuženika, što je prioritet u radu ovog centra, angažovani su i na otkrivanju i hapšenju osoba za kojima traga Tužilaštvo BiH.
Tako su djelatnici Centra u prošloj godini obavili oko 1.000 razgovora sa osobama koje su na bilo koji način povezane sa osumnjičenim za ratne zločine.
“Od Tužilaštva smo prošle godine dobili 329 naredbi”, kaže Edin Malkić.
“Obradili smo ukupno 288 predmeta, a završili 90, na osnovu kojih je Tužilaštvo dobilo 34 izvještaja o postojanju indicija o počinjenju ratnog zločina, te sedam izvještaja protiv 25 osoba zbog postojanja osnovane sumnje da su počinile ratni zločin”, za Justice Report govori Malkić.
Dodaje kako su na osnovu istraga koje su okončali prošle godine uhapsili 17 osoba, među kojima su policajac iz Višegrada Željko Lelek i bivši pomoćnik komandanta brigade Hamze 5. korpusa Armije BiH Šefik Alić.
Od 17 hapšenja, koliko je SIPA obavila prošle godine, niti u jednom slučaju nije pružen oružani otpor. U Centru kažu da su im glavni problemi u radu materijalne i tehničke prirode, te saradnja sa međunarodnim agencijama i organizacijama koje također rade na prikupljanju podataka o optuženima za ratne zločine.
“Što se tiče saradnje sa međunarodnim obavještajnim agencijama koje djeluju u BiH, ili sa vojnim i policijskim snagama, s njima sarađujemo i dostavljamo im tražene podatke”, kaže Malkić.
“Mogu reći da smo im dostavili više podataka nego oni nama, mada smo u stalnom kontaktu. Ovdje sam već neke dvije godine i mogu reći da smo jako malo podataka dobili od stranaca”, tvrdi Malkić.
Također kaže da u Centru znaju da strane službe koje djeluju u BiH imaju više podataka nego što žele podijeliti sa ovdašnjim vlastima.
“Znaju sigurno gdje su pomagači optuženih za ratne zločine”, uvjeren je Edin Malkić.
Justice Report saznaje i da djelatnici SIPA-e trenutno vrše pregovore o regionalnoj saradnji u lociranju i eventualnom hapšenju optuženih za ratne zločine. Za sada je djelovanje Centra fokusirano na BiH i rad po nalogu Državnog tužilaštva.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
