BiH
38

Siniša Vukelić: Jedina opcija je otpuštanje i smanjivanje plaća zaposlenim u državnim institucijama

Razgovarao: N. Novalić
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Siniša Vukelić, ekonomski analitičar i urednik portala Capital.ba, za Klix.ba komentariše najavljene reforme i koliko se do sada uradilo, ideju o zaduživanju vlasti kod komercijalnih banaka te njene posljedice na bh. privredu kao i moguću najavu povećanja PDV-a.

Vlada FBiH i Vijeće ministara BiH nedavno su “proslavili” 100 dana rada. Vlada RS-a je nešto “starija”, ali je svima zajedničko što stalno najavljuju reforme. Siniša Vukelić za Klix.ba kaže kako se do sada uradilo vrlo malo te da je prilika za prave reforme propuštena prije nekoliko godina.

“Prije svjetske finansijske, a potom i ekonomske krize, moglo se uraditi mnogo na reformama, ali jednostavno nije. Tada je bilo vrijeme da počnemo te bolne rezove jer su ljudi živjeli mnogo bolje i osjećali su jedan trend napretka. Međutim, nijedna vlada od rata na ovamo nije bila spremna da žrtvuje svoj publicitet jer su bile svjesne da će čim provedu reforme izgubiti prve sljedeće izbore. Niko se nije usudio da to uradi već je svaka vlada gurala ruku dublje u džep svjetskih finansijskih institucija”, smatra Vukelić koji dodaje da su dosadašnje reforme uglavnom sve bile površne i kozmetičke s ciljem da se zamažu oči građanima.

Zaduživanje kod komercijalnih banaka je zabrinjavajuće

Vlada Federacije BiH najavila je da će, ako ne bude novog aranžmana s MMF-om, budžetsku rupu zakrpiti kreditnim zaduženjem kod banaka.

“To je vrlo loš i providan izgovor. Prvo, takva politika je zaista zabrinjavajuća. MMF nije najbolje rješenje, ali je u ovakvoj situaciji možda jedno od najboljih. MMF prije nego da novac postavlja i neke druge uvjete, a to su strukturalne reforme, izmjena radnog zakonodavstva, smanjenje javne potrošnje, otpuštanje viška radnika u javnom sektoru. Sve je to nešto na šta vlasti nisu spremne jer se boje istinskih reformi. S obzirom na to da MMF ne da pare bez reformi, naše vlasti su se dosjetile da novac uzmu od komercijalnih banaka jer one ne postavljaju nikakve uvjete za reforme”, kaže Vukelić.

Prema njegovom mišljenju, takva odluka vlasti je dvostruko loša. Naime, zaduživanje kod komercijalnih banaka je znatno skuplje nego zaduživanje kod MMF-a. Drugi aspekt jeste da time vlasti postaju direktan konkurent privredi jer povlače novac iz banaka.

“Bankama je država sjajan klijent, plaća dobro, vraća na vrijeme i nema rizika. Svaka banka će prije kredit dati državi nego nekoj kompaniji za koju nije sigurna da li će moći vraćati kredit. Kad daju kredite državi više neće imati potrebu da riskiraju s građanima i kompanijama”, dodaje Vukelić.

Providni izgovori

Objašnjenje premijera Novalića da su krediti kod komercijalnih banaka jeftiniji nego kod MMF-a Vukelić smatra tek providnim izgovorom.

“Uzimanje kredita kod komercijalnih banaka je vrlo opasno. Vlastima su komercijalne banke dobre jer ne postavljaju nikakve druge uvjete osim cijene zaduženja, a ta zaduženja će vraćati građani iz svog džepa”, smatra Vukelić.

Predsjendika najveće bankarske grupacije u BiH i jedne od najvećih u Evropi nedavno je primilo Predsjedništvo BiH, predsjedavajući Vijeća ministara BiH te guverner Centralne banke.

Vukelić smatra da ovo nije bio previše pametan potez i to zbog nekoliko stvari.

“Ovo predstavlja na neki način direktno miješanje u bankarski sektor. Vlast ne smije favorizovati bilo koju banku, bila ona državna ili privatna. Vlast može razgovarati s predstavnicima Udruženja bankara, ali ako favorizujete bilo koju banku pitanje je kakvu poruku šaljete. Da li to znači da je jedina stabilna banka ona čijeg direktora prime najviši zvaničnici bh. vlasti? Također, kako će na sve reagirati druge banke koje su konkurenti toj banci?”, dodaje Vukelić.

Pored zaduženja kod komercijalnih banaka otvoreno se razgovara i o povećanju PDV-a, na čemu posebno insistira Vlada RS-a.

Vukelić smatra da povećanje PDV-a za nekoliko procenata ne bi bilo sporno uz nekoliko uvjeta.

“Prvi je da se on plaća po naplaćenoj fakturi, a ne kao do sada da čim izdate fakturu plaćate PDV bez obzira na to što možda nikada nećete naplatiti tu fakturu. Drugo je da se ide na diferenciranu stopu PDV-a. Objašnjenje vlasti da diferencirana stopa nije dobra jer je teško primjenjiva u praksi je smiješno i govori nam da imamo vlast koja ne može implementirati rješenje koje je prisutno u mnogim zemljama”, dodaje Vukelić.

On smatra da je MMF protiv povećanja PDV-a jer će se dogoditi situacija kao kada je uvođen PDV. Tada je došlo do znatnog priliva sredstava, a vlast je, umjesto u investicije, novac usmjerila u javnu potrošnju, zapošljavanje stranačkih kadrova u državnu službu i sl.

Tražiti rješenje na rashodovnoj strani budžeta

“Kada bi povećali PDV isti scenarij bi se desio ponovo. Jer ova vlast sve vrijeme traži rješenje na prihodovnoj umjesto na rashodovnoj strani. Potrebno je otpustiti višak radnika iz državne službe, znatno im smanjiti plaće kako javni sektor ne bi bio najveći konkurent privredi koja ne može sebi priuštiti tako visoka primanja kakva imaju zaposleni u državnoj službi”, kaže Vukelić.

Prema Vukeliću nije ključno pitanje da li će vlasti uspjeti zakrpiti budžetske rupe već šta će se desiti ako uspiju da ih zakrpe, odnosno po koju cijenu će to uraditi.

“Krpljenje na ovaj način je samo odgađanje neminovnog i to po mnogo višoj cijeni”, dodaje Vukelić.

Prema njegovom mišljenju vlasti će nastojati na sve načine izmirivati obaveze prema “rizičnim skupinama” koje mogu ugroziti njihovu vlast. To su penzioneri, boračke porodice, prosvjeta, školstvo...

“To su najveće i najorganizovanije grupe čiji štrajk može da uzdrma vlast. Niko drugi ne može da okupi kritičnu masu koja može da ih ugrozi. Vlast će po bilo koju cijenu nastojati dobiti novac da bi isplatila potraživanja ovih kategorija”, kaže Vukelić.

Jedna od ideja jeste i da se izdaju euroobveznice o čemu RS već odavno razmišlja te je zbog toga i tražena procjena kreditnog rejtinga. No, mala kočnica bila je činjenica da se entitet ne može zaduživati, ali Vukelić smatra da će RS sada i u FBiH imati partnera za provođenje ovakve ideje.