Sindikat je uvjeren da ova nagla poskupljenja nisu proizvod kretanja cijena na tržištu već da imaju veze s političkom nestabilnošću koje su proizvele mjere visokog predstavnika u BiH.
Ona je na pres-konferenciji pozvala entitetsku vladu da se oglasi i poduzme određene mjere povodom velikog skoka cijena, kao što je kontrola marži i formiranje socijalnog fonda za subvenciju najugroženijih kategorija stanovništva.
Entitetski sindikat ponovo traži uvođenje nulte stope PDV-a na najosnovnije životne namirnice i lijekove i smatra da više nema opravdanja da do toga ne može doći.
Mišić je uputila i apel Regulatornoj agenciji za električnu energiju da ne dozvoli poskupljenje struje od 42 posto, jer bi to "bilo totalno uništenje porodičnih budžeta, a uništilo bi i veliki broj preduzeća".
Predsjednica Sindikat RS-a je naglasila da povećanje cijena ne prati i rast plaća radnika u prodavnicama, marketima i tržnim centrima te postavila pitanje "u čiji džep ide ovo poskupljenje".
Prema zvaničnoj statistici, prosječna plaća u septembru je iznosila 590, a potrošačka korpa 488 KM, dok Mišić tvrdi da od 15 djelatnosti koje pokriva ovaj sindikat radnici u osam djelatnosti imaju plaću ispod prosječne.
"Ukoliko ovome dodamo 134.975 nezaposlenih u RS-u i najnovija poskupljenja šaljemo jasnu poruku vlastima na svim nivoima da se nešto mora učiniti", naglasila je Mišić.
Podaci Saveza sindikata RS-a govore da je u RS-u prvo poskupjelo brašno s 1,30 na 1,70 KM, tako da se "najobičniji" hljeb ne može kupiti ispod 1,10 KM.
Najveće poskupljenje je kod cijene ulja koja je s 1,70 KM skočila na 3,00 KM, a zatim mlijeka čija je cijena po litri 1,40 do 1,60, dok je iznosila 0,97 KM.
I drugi artikli kao što je tjestenina, buter, jaja... bilježe rast cijene.
