Kako je u razgovoru za Agenciju FENA tim povodom izjavila predsjednica Organizacijskog odbora Kongresa, šefica Odsjeka za pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu prof. dr. Adila Pašalić - Kreso, cilj simpozija je da se okupe bh. edukatori, nastavnici i drugi stručnjaci u obrazovanju te rezimiraju svoja iskustva koja su imali u poslijeratnom periodu s međunarodnim organizacijama i nevladinim udrugama koje su im pomagale u realizaciji određenih projekata.
Radilo se projektima psiho-socijalne pomoći djeci u procesu detraumatizacije nakon rata ili projektima gdje se više učilo o demokratiji, mirnom rješavanju konflikata, toleranciji i svemu drugom na čemu moderni svijet insistira, odnosno što je potrebno da se ugradi u procesu odgoja kao specifične karakteristike suvremenog čovjeka. Prof. Pašalić - Kreso kaže da tu svakako treba dodati sve ono što se uči o ponašanju prema okolini.
Pored svega toga, istaknula je, naglasak je na interkulturalnom dijalogu, koji je najveći "kišobran" pod kojim se održava ovaj simpozij - kako smo ostvarivali taj dijalog i kontakte te kako smo to prenosili dalje.
Upitana kako se trenutni sistem obrazovanja u BiH, u kojem postoji podjela djece prema etničkom kriteriju, može odraziti na budućnost zemlje, prof. Pašalić - Kreso je istaknula da svaki vid segregiranja, podvajanja i diferenciranja u smislu da je neko vrijedniji od drugog dugoročno utiče na razvoj ličnosti koja će teško uspostavljati dobar, kvalitetan i ravnopravan dijalog sa drugima.
Ona je o ovim podjelama govorila i u svojoj prezentaciji na simpoziju, te naglašava da djeca koja ulaze sa različitih strana u jednu školu, koja se nekada i fizički obračunavaju nakon časova vjeronauke raspravljajući čija je vjeronauka bolja, ili djeca koja začepljuju nos kada prolaze jedni pored drugih a znaju da prolaze pored djece različite nacionalnosti, sigurno neće, osim veoma malog broja, odrasti u ljude koji su altruisti, koji vole druge i koji nesebično cijene čovjeka kao čovjeka na prvom mjestu, a tek onda njegove druge karakteristike.
"Zaista nekada razmišljam u strahu, a teško da mi kao pojedinci možemo da napravimo velike promjene. Ako je moja generacija i generacija starija od mene odgajana u ravnopravnosti i poštovanju čovkeka ipak zaratila, onda me je strah šta će biti s ovim generacijama", kazala je prof. dr. Adila Pašalić - Kreso.
