{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Simbioza političkih stranaka i vjerskih zajednica u BiH je suprotna sekularizmu"

F
9.12.2012. u 10:05
0
21
"Simbioza političkih stranaka i vjerskih zajednica u BiH je suprotna sekularizmu"
0
"Simbioza političkih stranaka i vjerskih zajednica u BiH je suprotna sekularizmu"
Dekan pravnog fakulteta u Gracu i bivši potpredsjednik Ustavnog suda BiH prof. dr. Joseph Marko u razgovoru za Agenciju FENA kazao je da potpuna simbioza između vjerskih zajednica i državnih institucija mora biti napuštena i u tom smislu istakao dva problema u BiH.
"Imamo hibridne modele na državnom i entitetskom nivou, odnosno hibridne modele između države, javnih vlasti i crkava i vjerskih zajednica. Dakle, s jedne strane imamo problem u ograničenjima slobode vjeroispovijesti na svim tim nivoima, a s druge je problem odnosa državne vlasti naspram vjerskih zajednica kao institucija na različitim nivoima vlasti u državi“, objasnio je Marko.

Kao primjer toga navodi poziciju Srpske pravoslavne crkve, koja se u određenoj mjeri nalazi u manjinskom položaju u Federaciji, dok su Islamska zajednica i Katolička crkva također u manjinskom položaju u Republici Srpskoj.

Smatra da to vodi do duple diskriminacije, gdje imamo pojedince kao vjernike i institucije.

Drugi problem je identifikacija između crkvi, vjera i teritorija, a on potječe iz historijskih razloga u BiH.

„Taj amalgam između teritorija vjerskih zajednica i konstitutivnih naroda rezultira u jednom potpunom etnokonfensionalnom načinu nametanja svoje volje na određenim teritorijama. To se naročito može vidjeti u simbiozama između političkih stranaka i njihovih veza s vjerskim zajednicama, što je potpuno suprotno drugim historijskim razvojima u Evropi“, kaže Marko.

Sekularizam u Evropi, dodaje, znači da se političke stranke i vjerske zajednice razdvajaju. Iz toga, ističe, proizilazi da vjerski lideri, kao što su reis i drugi ne mogu putovati po svijetu i ponašati se kao politički lideri.

Zato je najvažniji element u demokratskom društvu - razdvojenost između vjerskih zajednica, naročito vjerskih lidera i struktura političkih stranaka.

Izlaz iz takve situacije u BiH vidi u postepenoj reformi ustavnopravnog sistema, a jedan od prvih koraka može biti provedba presude „Sejdić-Finci“.

„Model proporcionalne zastupljenosti i pogotovo monopola konstitutivnih naroda u državnim institucijama mora biti napušten. Osobe poput Jakoba Fincija, koji je ujedno i lider jedne vjerske zajednice, također mora imati ista prava kao i svi drugi građani“, kaže Marko.

Istovremeno, u drugom segmentu je važna obrazovna reforma kao put naprijed.

U tom smislu austrijski pravni ekspert naglašava da bi bilo kontraproduktivno vraćati nazad, odnosno gurati vjerske zajednice i vjersko obrazovanje u neki sistem potpune odvojenosti kao što je naprimjer u Francuskoj koncept sekuralizma, koji znači strogu odvojenost države i vjerskih zajednica.

Pozivajući se na Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava kaže da pripadnici vjerskih zajednica tj. vjernici imaju pravo na ispoljavanje svoje vjere u skladu sa svojim ubjeđenjem.

Međutim, potpuna simbioza između vjerskih zajednica i državnih institucija mora biti napuštena.

Kao bivši potpredsjednik Ustavnog suda BiH istakao je da reforma Ustava u BiH veoma kasni pogotovo za implementaciju presude „Sejdić-Finci“.

Političkim strankama u BiH poručio je da je vrijeme da moraju slijediti odluke sudova, koji imaju supremaciju nad odlukama domaćih sudova kao što je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.

„Ako mislimo da pripadamo Evropi moramo zaboraviti na određene načine ponašanja. Naprimjer da imamo monopol da sami odlučujemo o nekim stvarima bez gledanja na druge, jer je i suština demokratije - kompromis“, kazao je za Agenciju FENA dekan Pravnog fakulteta u Gracu i bivši potpredsjednik Ustavnog suda BiH prof. dr. Joseph Marko.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: