BiH
0

Silajdžić: Prisvajanjem električne energije Srbija i Hrvatska nam duguju oko 4,5 milijardi eura

FENA
Predsjedavajući Predsjedništva BiH dr. Haris Silajdžić dao je kratki intervju za FENU. Na početku razgovora pojasnio je stav zašto je na sjednici Predsjedništva odbo dati saglasnot za ratifikaciju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

SILAJDŽIĆ: Prije svega, ja nemam zamjerke na bilo koje slovo samog teksta tog ugovora, i smatram da on treba biti usvojen. Međutim, predložena odluka o prihvatanju tog ugovora se bazira na Članu V.3(d) Ustava BiH, koji Predsjedništvu BiH daje ingerencije za ''vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz saglasnost Parlamentarne skupštine, ratificiranje takvih ugovora'', te na osnovu Zakona o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora.

Iako je ovaj Ustavni i zakonski osnov korišten za potrebe sličnog ugovora sa Svetom stolicom, SPC, za razliku od Vatikana, jednostavno nije suverena država, te se taj osnov ne može koristiti za ugovor sa SPC-om ukoliko se želi izbjeći presedan po kojem BiH crkve i druge nevladine organizacije tretira kao države.

Stoga sam, još u augustu prošle godine predložio da se preambula odluke izmjeni, te da se prihvatanje ugovora bazira na Članu Ustava BiH koji Predsjedništvu BiH daje ingerencije za ''vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dužnosti koje mu prenese Parlamentarna skupština…'' u kombinaciji sa članom 15 Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH, kojim je Parlamentarna skupština Predsjedništvu dala eksplicitne dužnosti da zaključuje sporazume s crkvama i vjerskim zajednicama.

Taj zakon je upravo i usvojen da bi omogućio ugovore sa crkvama, ali druga dva člana Predsjedništva, bez objašnjenja, ne žele primjeniti pravilan ustavni i zakonski osnov na ugovor sa SPC.

Neophodno je istaći da ovo pitanje nije simboličke prirode, već za sobom povlači niz pravnih i političkih poslijedica. Ukoliko bi BiH tretirala SPC kao suverenu državu, takav tretman bi eventualno mogao BiH izložiti postupcima pred međunarodnim sudskim i arbitražnim tijelima ukoliko bi došlo do nesuglasica oko primjene ugovora, te bi također moglo kreirati određene povlastice za SPC koje su uobičajeno rezervirane isključivo za suverene države, poput imuniteta i drugih povlastica.

FENA: Najavili ste da ćete na jednoj od idučih sjednica Predsjedništva pokrenuti pitanje elektro-energetskih dugovanja iz Republike Hrvatske i Republike Srbije. Radi se o, kako ste naveli, cifri od oko 4,5 milijarde EUR. Možete li nam dati više detalja?

SILAJDŽIĆ: Prema podacima kojim raspolažemo, dugovanja Republike Srbije prema Bosni i Hercegovini iznose oko 3,7 milijardi eura, od čega 2,9 milijardi otpada na HE Bajina Bašta, a oko 850 miliona na HE Zvornik. Što se tiče Republike Hrvatske, 470 miliona eura proizilazi iz HE Orlovac, a oko 270 miliona na HE na Trebišnjici.

Ova dugovanja proizilaze zbog prisvajanja električne energije dvije susjedne države preko kvote koja je precizirana ugovorima koji su bili na snazi još iz vremena SFRJ. Iako se može napraviti argument da su, po Daytonskom Ustavu, hidroenergetski potencijali u nadležnosti entiteta, to se jasno ne odnosi na potencijale koji se ostvaruju na vodotocima koji predstavljaju državnu granicu Bosne i Hercegovine.

Naime, s obzirom da se radi o sporu sa drugim državama ovo pitanje je u domenu vanjske politike, odnosno u isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine, specifično Predsjedništva BiH kao institucije nadležne za vanjsku politiku. Entiteti, po Ustavu BiH, jednostavno ne mogu ni imati spor sa drugom državom, već svako otvoreno pitanje sa drugom državom može rješavati isključivo Bosna i Hercegovina.

Potpuno je odvojena tema kako će se potraživanja koje Bosna i Hercegovina eventualno ostvari protiv ove dvije susjedne države raspoređivati unutar Bosne i Hercegovine, ali do tada ovo pitanje je u isključivoj nadležnosti BiH.

Ove sedmice sam upoznao druga dva člana Predsjedništva sa ovim problemom, a na jednoj od idućih sjednica Predsjedništva namjeravam ovo pitanje uvrstiti na dnevni red.

Nadam se da će se Predsjedništvo BiH rukovoditi isključivo interesima Bosne i Hercegovine prilikom njegovog razmatranja.