Silajdžić pitao Brammertza šta može biti učinjeno da Srbija počne poštivati međunarodno pravo
Silajdžić je istaknuo neophodnost izmjene Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a koje predviđaju zatvaranje Tribunala do 2010. godine.
Podsjetivši da će neka vrsta reduciranog Tribunala morati nastaviti s radom još dugo nakon 2010. godine, radi rješavanja različitih zahtjeva osuđenih osoba, zaštite svjedoka i drugih pitanja, Silajdžić je naglasio da je za mir, sigurnost i pravdu u regionu neophodno da planovi za nastavak takvog rada uključe i nadležnost za procesuiranje optuženih osoba protiv kojih postupci ne budu završeni do tog roka.
Silajdžić je, također, podsjetio glavnog tužioca da pored kršenja niza rezolucija Vijeća sigurnosti već 12 godina, Srbija već punu godinu dana otvoreno krši i Presudu Međunarodnog suda pravde kojom je taj sud Srbiji naložio da "odmah" uhapsi sve osobe optužene za genocid, a posebno Ratka Mladića i Radovana Karadžića.
Silajdžić je istaknuo da konstatni odlasci u Beograd i generalne izjave međunarodnih zvaničnika o potrebi takvih hapšenja očito ne donose rezultate, te je upitao Brammertza šta konkretno može biti učinjeno da se Srbija prisili da konačno počne poštivati međunarodno pravo.
Brammertz se složio sa ocjenom da dosadašnji napori nisu donijeli očekivane rezultate, te naglasio da konstatno mora podsjećati evropske i svjetske lidere da se u ovom slučaju prvenstveno radi o jasnim međunarodnim obavezama, hiljadama žrtava i pravdi koju njihove porodice očekuju, a ne o tehničkom kriteriju koji Srbija mora ispuniti na putu ka evropskim integracijama.
Silajžić je također istakao potrebu za jačanjem pravosudnih institucija BiH kako bi se osiguralo procesuiranje stotina slučajeva zločina genocida, ratnih i drugh zločina, te naglasio da BiH mora slijediti praksu svih svojih susjeda uspostavljanjem Vrhovnog suda BiH.
U razgovoru je Silajdžić naglasio i potrebu da se dokumenti u posjedu Tribunala moraju tretirati na način kako je to predviđeno Pravilima Tribunala, te da se u skladu s tim ne smije dozvoliti vraćanje tih dokumenata Srbiji jer ta Pravila to ne dozvoljavaju.
Štaviše, Silajdžić je naglasio da se u interesu pravde i istorijskog naslijeđa treba dozvoliti uvid u sve zaštičene dokumente u posjedu Tribunala.
Silajdžić je, također, istakao potrebu da se iz istih razloga arhiva Tribunala treba smjestiti u Bosni i Hercegovini, navodi se u saopćenju iz Silajdžićevog kabineta.
