BiH
0

Silajdžić otvorio naučni skup "BiH u okviru Austro-Ugarske"

FENA
Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić otvorio je danas na Filozofskom fakultetu u Sarajevu veliki međunarodni naučni skup "Bosna i Hecegovina u okviru Austro-Ugarske 1878.-1918. godine".

U naredna dva dana svoje referate predstavit će 37 istraživača iz BiH, Hrvatske, Austrije, Mađarske, Njemačke i Češke. Među njima je data prilika i mlađim istraživačima.

Silajdžić je u obraćanju naglasio da ova konferencija i njen sadržaj imaju svoje refleksije i u sadašnjosti, posebno u svjetlu budućeg članstva BiH u evropskim integracijama.

  • BiH, kojom se historija prilično bavila, ima svoje mjesto u Evropskoj uniji, i to ne samo kao članica nego i aktivan učesnik, kazao je Silajdžić.

Ocijenivši teme koje će biti predstavljene na skupu kao veoma raznovrsne, Silajdžić je izrazio nadu da će nakon konferencije biti izdata publikacija s predstavljenim radovima da bi se obavijestila i šira javnost.

Po njegovim riječima, BiH jeste autentično pluralna stotinama godina, ali 21. stoljeće neće garantirati opstanak tog pluralizma.

BiH, i pored nasilnog raščlanjivanja svih vidova života, jeste više od mehaničkog ziba svojih dijelova, a fragmentacija znači redukciju tog pluralizma, ocijenio je Silajdžić.

Na otvaranju konferencije obratili su se predstavnici ambasada onih zemalja čiji naučnici učestvuju na konferenciji.

Konzul austrijske ambasade u BiH Monika Buchler kazala je da konferencija pokazuje koliko smo povezani jedni s drugima.

Ona očekuje da će se na konferenciji kritički ispitati prošlost i uloga Austro-Ugarske u BiH jer samo kritičko razumijevanje prošlosti može voditi razumijevanju sadašnjosti.

Buchler je zaključila da održavanje ovakvih konferencija doprinosi unapređenju odnosa između dviju zemalja.

Ova konferencija predstavlja značajan doprinos razmjeni naučnih informacija i jačanju odnosa u duhovnoj sferi među zemljama srednje Evrope, ocijenio je mađarski ambasador Imre Varga.

Na konferenciji će se razgovarati o zajedničkoj prošlosti, koja se u Mađarskoj tretira kao pozitivna.

Taj period Varga je ocijenio kao veliki poduhvat u smislu evropeizacije i modernizacije BiH, a u tom poduhvatu bili su i predstavnici mađarskog naroda.

Naglasivši da ne želi tumačiti historijske činjenice, mađarski ambasador je kazao da je njegova zemlja u tom periodu doživjela prosperitet te se očuvalo sjećanje na "sretnu, mirnu epohu".

  • Bili smo dio jedne uspješne i razvijene evropske integracije u kojoj je bila i BiH. Evropa, koja je tada bila ovdje, ponovo kuca na vrata BiH. BiH ponovo ima šansu za evropske integracije, koje nemaju alternativu. Ali to zavisi od ljudi i institucija BiH, poručio je Varga.

Češki ambasador Jirži Kudela je naglasio da njegova zemlja daje najviše stipendija studentima iz BiH u cijeloj EU, čime se nastavlja kulturna saradnja iz ranijih epoha.

On je ukratko podsjetio kako su Česi u austrougarskom periodu "ovdje nešto napravili", navodeći djela velikog arhitekte Karla Paržika (Zemaljski muzej ili Crkva sv. Josipa).

Otvaranju konferencije prisustvovao je i novi visoki predstavnik Valentnin Inzko, ali se on nije obratio skupu.

Organizatori su najavili da je cilj konferencije da se sagledaju sva historijska zbivanja u BiH koja su imala značaj za cijelu Evropu. Zato će se na konferenciji historijski događaji staviti u širi kontekst, odnosno na interdisciplinarni način će se sagledati važni historijski događaji da bi dobili značaj koji zaslužuju.

Paralelno s konferencijom, zvanično je otvorena veoma zanimljiva istoimena izložba, koja je postavljena u holu Filozofskog fakulteta.

U postavljanju ove hronološko-tematske izložbe prvi put je učestvovalo pet naučno-kulturnih institucija (Muzej Sarajeva, Zemaljski, Historijski muzej, Arhiv BiH i Arhiv Sarajeva).

Arhiv BiH postavio je dokumente i fotografije vezane za posjetu cara Franje Josipa BiH, Zemaljski muzej dva panoa s fotografijama o privredi i bh. gradova za vrijeme austrougarske vladavine, dok je Arhiv Sarajeva postavio tri originalne karte BiH iz tog vremena.

Historijski muzej je izložio udžbenike i priručnike koji su se koristili kako u građanskim tako i konfesionalnim školama te publikacije iz perioda 1878.-1918.