“Postoji mogućnost, odnosno za mene opasnost da se taj „aprilski paket“ ponovno stavi na glasanje u parlamentu BiH“, kazao je Silajdžić.
On je danas o temi „Ustavne promjene: važnost reforme ustava za brži pristup BiH euroatlantskim integracijama“ govorio na seminaru koji su u Sarajevu organizirali Udruženje studenata prava u suradnji s Univerzitetom u Sarajevu i Pravnim fakultetom.
Silajdžić se prije svega osvrnuo na Daytonski sporazum naglasivši da je on došao nakon agresije na BiH i da se radi o mirovnom sporazumu, te da su zbog mira, a prije svega uzimajući u obzir živote ljudi u BiH prihvaćene neke odrednice koje koče razvoj BiH.
Govoreći o međunarodnoj zajednici rekao je da je ona u nekim periodima bila konstruktivna, a u nekim manje konstruktivna. Po njegovom mišljenju najveći pad koji doživljava međunarodna zajednica u BiH jeste insistiranje na tome da se lani Daytonski sporazum praktično potvrdi nakon svega što se dogodilo.
Silajdžić smatra da je sam proces pregovora o ustavnim promjenama bio poprilično čudan, te da se radilo o uskom krugu od nekoliko stranaka. Svaki pokušaj da se to proširi na stručnu javnost, nevladine organizacije, na aktivnije učešće parlamenta nije uspijevao, „sve je trebalo završiti jako brzo, ponuditi parlamentu da to prihvati, postavlja se pitanje zašto?“
„Dat ću političku ocjenu koja može biti tačna i ne mora, ali stojim iza nje. Radi se o tome da situaciju u regionu treba srediti jednom zauvijek, donijeti neka konačna rješenja u regionu. Tu sad dolazimo do situacije na Kosovu. Činjenica je da se pitanje Kosova dovodi u vezu s BiH htjeli to ili ne. Meni se čini da se ide ususret zahtjevima iz Beograda kako bi Beograd i vlada u Beogradu prihvatili nezavisnost Kosova“, kazao je Silajdžić.
Moja ocjena je da međunarodna zajednica u ovom trenutku izlazi ususret Beogradu kako bi Beograd prihvatio rješenje Kosova, a za to postoji određena cijena.
„Između ostalog to je učvršćivanje podjele BiH, jer je to konačno bio i projekt Beograda. Projekt je bio da nema BiH, ali pošto je već eto opstala i onda treba učvrstiti ono što se dobilo genocidom i etničkim čišćenjem“, kazao je Silajdžić.
Prema njegovim riječima paket takozvanih „aprilskih promjena“ je išao dalje od Daytona u negativnom smislu.
„Po Aneksu 4. ili ono što zovemo dejtonski Ustav, arlament se ne može raspustiti, posebno ne Predstavnički dom ni u kom slučaju, jer je bilo jasno da raspuštanje parlamenta dovodi u pitanje opstanak BiH“, kazao je Silajdžić. Dodao je da je jasno da jedna takva odreba u amandmanima od prošle godine ide naruku onima koji hoće otcjepljenje od BiH.
Dodao je da se po tim amandmanima Predsjedništvo ne bira direktno nego se bira iz parlamenta, dakle posredno. Ukoliko se Predsjedništvo ne izabre, ili ako se Predsjedništvo izabere, ukoliko se premijer ne izabere iz tri kruga glasanja raspušta se parlament. To je, ističe Silajdžić, potpuno nova stvar, vrlo opasna za BiH.
Govoreći o entitetskom glasanju rekao je da ono znači da 23 posto parlamenta može zakočiti sve.
„Odbili smo amandmane, ali smo rekli - prihvatit ćemo amandmane pod jednim uslovom, a to je da se entitetsko glasanje izbriše jer je ono kočnica svakom razvoju BiH, a i mogućnost da se BiH kao država dovede u pitanje“, kazao je Silajdžić.
Dodao je da on kao građanin BiH želi promjene Ustava, ističuči da je „ovaj ustav etnički i plemenski, nametnut silom, genocidom i etničkim čišćenjem i njega treba mijenjati“.
„Protiv sam etničke podjele, za jednu normalnu zemlju demokratsku po evropskim standardima, a ovo što sada imamo nikako ne mogu biti evropski standardi“, kazao je Silajdžić.
Smatramo, dodao je on, da treba osnovati parlamentarnu komisiju, uključiti nevladine organizacije i stručnu javnost u taj proces. Ta druga strana, kazao je on, misli da ne treba više nikakav proces nego da treba politički po kratkom postupku riješiti ove stvari.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
