BiH
0

SIDA donirala 1.165.500 dolara za projekte deminiranja u BiH

FENA
Švedska međunarodna agencija za razvoj (SIDA) donirala je 1.165.500 dolara za proces deminiranja u Bosni i Hercegovini.

Ova finansijska sredstva bit će plasirana putem Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u projekte deminiranja padinskih dijelova Trebevića i preostalih lokacija na Bijambarama, te određenih površina poljoprivrednog zemljišta na području Bugojna i Kalesije.

Tim povodom danas je na Trebeviću kod Sarajeva održana pres-konferencija na kojoj su o značaju procesa deminiranja u BiH govorili direktor SIDA-e Anders Hedlund, zamjenik rezidentne predstavnice UNDP-a u BiH Stefan Priesner, direktor BHMAC-a (Centra za uklanjanje mina BiH) Dušan Gavran, dogradonačelnik Sarajeva Josip Jurišić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva Radomir Kezunović i načelnik sarajevske općine Stari Grad Mustafa Resić.

Istaknuli su kako proces deminiranja doprinosi normaliziranju prilika i stavljanju u funkciju značajnih razvojnih resursa BiH.

Posebno su ukazali na važnost deminiranja Trebevića, podsjećajući kako se radi o jednom od najatraktivnijih sarajevskih izletišta i olimpijskoj planini čiji turistički i drugi potencijali nisu dovedeni u funkciju u postratnom periodu.

Rečeno je kako deminiranje ove planine otvara nove mogućnosti u pogledu rekonstrukcije i obnove saobraćajnica i objekata namijenjenih razvoju turizma, a za što je iskazan jednak interes predstavnika vlasti Sarajeva i Istočnog Sarajeva.

Prema podacima BHMAC-a, na padinama Trebevića od 1998. godine deminirano je oko 1,2 miliona metara kvadratnih "rizične površine" od ukupno od oko 2 miliona metara kvadratnih minama kontaminiranog zemljišta od lokaliteta Zlatišta do Pitinih stijena.

Istraživanja iz prošle godine pokazuju da oko 900.000 ljudi u BiH živi s minama ili pored njih, 1.631 lokalna zajednica živi pored mina, a 1.700 kilometara kvadratnih površine BiH (3,42 posto teritorije) nalazi se pod minama.

Procjena UNDP-a je da se BiH može očistiti od mina do 2019. godine, te da je za to potrebno osigurati oko 80 miliona KM godišnje.