{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Sesija Kruga 99: Odredbe Dejtonskog sporazuma blokiraju rad države BiH

A
22.11.2015. u 12:41
6
22
Sesija Kruga 99: Odredbe Dejtonskog sporazuma blokiraju rad države BiH
6
Dvadeset godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma mi ne možemo reći da smo u prisustvu mira nego mi smo ustvari u odsustvu rata, poručeno je sa današnje redovne sesije Kruga 99 čija tema je "Sa nametnutim dejtonskim modelom etnopolitičkih blokada svaka država bila bi neuspješna".
Poručeno je da nijedna država na svijetu ne bi mogla biti stabilna, funkcionalna i prosperitetna ukoliko bi se zasnivala na nametnutom Dejtonskom modelu etničkih blokada.

"To je ključna nit, vodilja Kruga 99 za proteklih 20 godina, da nam se u budućnosti ne bi ponavljala loša prošlost", poručeno je na redovnoj sesiji Kruga 99.

Istaknuto je da se političke opcije ili snage trebaju usmjeriti na one dogradnje Dejtonskog sporazuma koje će ići u pravcu reafirmacije zajedničkog života i svega onoga što iz toga proizlazi kao politička volja. 

Jedan od uvodničara sesije bila je i dr. Lada Sadiković, redovni profesor FKN Sarajevo, koja je tom prilikom kazala da se cjelokupni problem BiH svodi na osamostaljivanje jednog dijela teritorija, uspostavljanju entiteta na drugom teritoriju i zahtjevom za centraliziranom državom.

Smatra da to nije suštinski problem države BiH.

"Suštinski problem države BiH zapravo jesu diskriminatorske i odredbe koje blokiraju rad institucija BiH", istakla je Sadiković.

Prema njenim riječima, 20 godina poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma "pokazatelji su da BiH umjesto prema Briselu, bojim se, ide prema Africi". 

Svi pokazatelji svjetskih indeksa, naglašava Sadiković, stavili su BiH na najlošije mjesto, velika stopa nezaposlenosti, ekonomsko i svako drugo propadanje pokazuje da je krajnji trenutak da se pristupi određenim izmjenama općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH. 

"Određeni pomaci koje je BiH postigla urađeni su uz pomoć institucije visokog predstavnika. Bojim se da danas ne bismo imali ni slobodu kretanja kao ni lične dokumente da nije bilo odluka visokog predstavnika", kazala je Sadiković.

Napominje da je BiH ocijenjena kao država koja nije u stanju da ispunjava svoje međunarodne obaveze. 

"Imamo danas situaciju da je 808 slučajeva pred sudom za ljudska prava u Strazburu, dva presuđena slučaja još uvijek nisu počela da se rješavaju. To je slučaj Sejdić-Finci iz 2009. i presuda Zornić protiv BiH iz 2014.", istakla je Sadiković.

Dešavanja u svijetu, pa i posljednji događaj iz Pariza, prema njenim riječima, pokazuju kako država mora biti spremna i efikasna da se suoči sa sve većom i rastućom opasnošću od svake vrste organiziranog kriminala pa i terorizma. 

Sadiković dodaje da ovakva situacija stvara u BiH plodno tlo za djelovanje svih takvih uzročnika. Poručila je da je 20 godina nakon krajnji trenutak da se pristupi, po svim zahtjevima institucija koje nastojimo da nas prime, da reformišemo Ustav BiH, donesemo novi Ustav i omogućimo BiH da ispunjava svoje međunarodne obaveze. 

Prof. dr. Zarije Seizović, redovni profesor FPN Sarajevo poručio je danas da je "Dejtonski mirovni sporazum bio dobar u vrijeme kada je donesen jer je imao nekoliko važnih postignuća prije svega što je zaustavio rat u BiH, zatim što je formirao centralne organe vlasti ali i što je udario pečat njenoj hiljadugodišnjoj tradiciji".

"Prije mirovnog Dejtonskog sporazuma BiH je bila potpuno rastavljena na tri različita političko pravna pravosudna, policijska, vojna sektora i Dejtonski sporazum je kao čarobnim štapićem uspio sve to da objedini", istakao je Seizović.

Dvadeset godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma "mi ne možemo reći da smo u prisustvu mira", smatra Seizović.

"Ustvari smo u odsustvu rata. Potencijalni konflikt u BiH kao da je smišljeno stavljen u jednu mirnu, latentnu fazu dok je pravni okvir takav da pruža mogućnosti da se zauvijek taj konflikt održi živim. Ustav BiH koji je dao državno pravni okvir, postojanje i funkcionisanje BiH je smišljen da ustvari napravi upravljanje konfliktom ali nikako njegovo okončanje", poručio je Seizović.

Mišljenje je da 20 godina nakon potpisivanja niko nije zainteresovan za njegovu promjenu u smislu formiranja građanske države. 

Srđan Šušnica, kulturolog iz Banje Luke kazao je da nema nijednog humanog niti moralnog razloga zbog kojeg današnji "građani BiH još uvijek žive potpise tri mrtva čovjeka i zbog čega još uvijek žive politički kontekst njihovog rata i sukoba". 

"Svako onaj koji bude htio da reformiše Dejton, da ga deplasira i konačno pošalje u historiju morat će računati na dvije činjenice koje stoje u suštini Dejtona i tog rata. Dejtom nije nikakav sporazum koji je vođen pregovorima i samo pregovorima. Dejton je prije svega rezultat prvog vojnog angažovanja NATO Alijanse u njenoj historiji", naglasio je Šušnica.

Prema njegovim riječima, Dejton je produkt primjene realpolitičkih principa koji su trgovali tijelima, mrtvima, enklavama, logorima, logorašima.

"Vrlo vješto i surovo su ih mijenjali za pristanak, za potpis. Zbog toga imamo i Srebrenicu", naglasio je Šušnica. 

Napominje da nakon 20 godina imamo da se sve političke krize, svi politički potezi zrcale kroz realpolitičku strukturu Dejtona. 

"Zato je svaki incident u BiH vrlo rizičan", poručio je Šušnica. 

Na sesiji je izražena i sućut porodicama žrtava tačnije vojnika koji su smrtno stradali u terorističkom napadu u Rajlovcu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: