{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


INTERVJU
/
Semir Efendić: Reći da je neko odgovoran za nečiju smrt je ozbiljna stvar

22.10.2015. u 19:00
191
192
Semir Efendić: Reći da je neko odgovoran za nečiju smrt je ozbiljna stvar
191
Semir Efendić: Reći da je neko odgovoran za nečiju smrt je ozbiljna stvar
Semir Efendić (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
S načelnikom Općine Novi Grad Semirom Efendićem razgovarali smo o tragičnoj nesreći koja se nedavno dogodila u sarajevskom naselju Dobrinja, o odgovornosti, ostavci, politizaciji tog događaja. Razgovarali smo i o problemima u vezi s rekonstrukcijom Doma zdravlja na Otoci, izgradnji IX transverzale i još nekim započetim projektima, ali i uspiješno završenim.
Semir Efendić je jedan od najmlađih načelnika u BiH, a trenutno predvodi najmnogoljudniju općinu u državi. Ovo mu je prvi mandat kao načelnika, a uskoro ulazi u posljednju godinu mandata. Mnogo je započetih projekata na teritoriji općine Novi Grad od kojih su neki od velikog značaja i za Kanton Sarajevo. Tražili smo odgovore na neke aktuelne probleme u toj općini.

Nedavni tragični događaj u sarajevskom naselju Dobrinja u kojem je smrtno stradao dječak na nogometnom igralištu pokrenuo je lavinu reakcija o odgovornosti, ostavci načelnika, politizaciji i brojnim drugim stvarima. Koliko je Općina Novi Grad odgovorna i da li je Semir Efendić trebao podnijeti ostavku?

To je prije svega tragičan događaj koji je pogodio sve nas i ovom prilikom bih još jednom izrazio saučešće porodici. Ranije sam napominjao i opet ponavljam da Općina stoji na raspolaganju porodici koliko može da se ova teška situacija prebrodi. Ja bih se uzdržao da kažem da li je neko odgovoran, jer reći da je neko odgovoran za nečiju smrt je ozbiljna stvar. I novinari trebaju biti oprezni kada postavljaju takva pitanja. Odgovornost će utvrditi institucije, a ja smatram da o tome ne bi trebalo previše uzburkavati javnost.

Ključni problem u ovom slučaju je sistem u kojem se ne raspoznaju jasno nadležnosti u mnogim oblastima. U Zakonu o komunalnim djelatnostima stoji da nadležnost upravljanja javnim površinama ima Kanton Sarajevo. Međutim, mi smo imali jedan sastanak gdje smo ustanovili da kada je u pitanju upravljanje sadržajima na javnim površinama ta oblast nije uređena zakonom. Ipak, nakon jednog tragičnog događaja na našu inicijativu dogovorili smo donošenje uredbe kojom će se urediti ova oblast i koja bi trebala rezultirati time da se zna nadležnost u upravljanju, održavanju i standardizaciji. Mnogo je mobilijara na brojnim sportskim igralištima koji ne bi trebali i ne bi smjeli da se koriste. Mi se kao društvo nismo bavili standardizacijom. Ja sam kao načelnik ne mogu urediti pitanje javnih površina jer to zakon ne dozvoljava, ali mogu inicirati, što sam i uradio.

A kada je riječ o ostavci i politizaciji ovog slučaja, odnosno da li je neko pokušao iskoristiti ovaj nesretni događaj, ja bih to prepustio građanima nek oni sami odluče. Ja kao načelnik nisam pravio politizaciju tog događaja, a ako neko jeste to pokušavao neka mu to služi na čast.

Rekonstrukcija Doma zdravlja na Otoci je važan projekat ako znamo da se ogroman broj ljudi liječi na tom mjestu. Međutim, ono što građanima općine Novi Grad predstavlja problem jeste odugovlačenje rekonstrukcije pa su građani primorani ljekarske usluge tražiti u drugim domovima zdravlja koji su im nepristupačni. Zbog čega rekonstrukcija traje toliko dugo i kada će se građani konačno moći liječiti u Domu zdravlja na Otoci?

I to je jedan primjer neefikasnosti sistema institucija koje mi imamo. Općina Novi Grad je pokrenula rekonstrukciju Doma zdravlja i mi smo uradili projektnu dokumentaciju, a zatim smo potpisali sporazum o sufinansiranju za rekonstrukciju koju su potpisali Općina Novi Grad, Ministarstvo zdravstva KS i Zavod zdravstvenog osiguranja KS. Prema tom sporazumu implementator projekta je JU Domovi zdravlja KS. Problem je nastao kada je raspisan tender za drugu fazu rekonstrukcije. Uložena je žalba, a mi iz Općine smo krajem prošle godine tražili da se riješi ta žalba kako bi se nastavili radovi. I uspjeli smo u tome, tako da je ugovor za drugu fazu rekonstrukcije potpisan 31. decembra prošle godine. Što se nas tiče radovi su mogli početi odmah.

Na potpisivanje ugovora o stručno-tehničkom nadzoru, koji je prema prvom sporazumu trebao raditi Zavod za izgradnju KS, čekalo se do 30. septembra ove godine. Dom zdravlja je odlučio da pored njih taj ugovor potpisuje i Zavod zdravstvenog osiguranja KS. Međutim, u tom Zavodu trajao je jedan proces pokušaja smjene direktora Kenana Crnkića zbog čega punih devet mjeseci nije potpisan ugovor o stručno-tehničkom nadzoru. Važno je da u ovoj godini imamo osigurana značajna novčana sredstva za nastavak rekonstrukcije i radovi su trenutno u toku, uz sredstva koja će se osigurati u narednoj godini planirano je da to bude dovoljno za završetak.

Stvar je u tome da kada imamo nekoliko partnera u nekom projektu onda Općina ne može diktirati dinamiku rada i često dolazi do zastoja i problema. Vjerujem da će građevinska rekonstrukcija u narednoj godini biti završena. Plan je da se što prije završi jedan dio objekta kako bi se dio službi vratio u prostorije. Ono što želim istaći jeste da će nam biti na ponos svima kada se završi potpuna rekonstrukcija.

Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba


Sličan problem dešava se i kada je u pitanju izgradnja osnovne škole na Aneksu i dogradnja škole u Dobroševićima. Učenici u školi u Dobroševićima već godinama Tjelesni i zdravstveni odgoj rade ispod svih standarda, na hodnicima i u učionicama. Zbog čega su radovi zastali i kada se može očekivati završetak radova?

Ja ne bih rekao da je dogradnja škole u Dobroševićima stala. Mi smo utrošili predviđeni novac za ovu godinu, a ta sredstva nisu bila dovoljna da radovi traju u kontinuitetu. Općina je osigurala 500.000 KM ove godine i to je utrošeno. Međutim, ove godine u budžetu Ministarstva obrazovanja KS nažalost nije se našlo sredstava za školu u Dobroševićima. U rebalansu budžeta smo osigurali još 200.000 KM, a Ministarstvo obrazovanja KS je u svoj budžet za školu u Dobroševićima izdvojilo skromnih 1.000 KM, ali imamo obećanja da će se izdvojiti veća sredstva. Nije ni bio plan da se ta škola u ovoj godini završi, već je plan da se sve završi do početka naredne školske godine.

Kada je riječ o školi na Aneksu mislim da nećemo uspjeti sve završiti ni naredne godine jer je proces otvaranja jedne škole veoma složen. U školi na Aneksu treba osigurati sredstva za nastavnike i ostalo osoblje. Radovi na Aneksu su nastavljeni prije nekoliko dana, a na raspolaganju imamo 1.200.000 KM. Ugovor o sufinansiranju između općina Novi Grad i Novo Sarajevo te Kantona Sarajevo potpisan je 28. maja ove godine, ali došlo je do određenog zastoja zbog Općine Novo Sarajevo jer su oni imali određenih finansijskih problema. Ipak, ja očekujem da se ova škola u građevinskom smislu može završiti u toku slijedeće godine, ali sumnjam da će biti stavljena u funkciju. Ipak, mi smo ove projekte pokrenuli i uradili puno da uopće ugledaju svjetlo dana, jer smo najzainteresiraniji. Oni su potreba naših građana, ljudi se prvo uvijek obraćaju nama u Općini pa i u ovoj situaciji i mi radimo ono što možemo.

Jedna od saobraćajno najopterećenijih ulica u Kantonu Sarajevo je Safeta Zajke koja povezuje ulaz u Sarajevo i izlaz iz njega u naselju Rajlovac s centrom grada kroz naselja Boljakov Potok i Buća Potok prema Otoci i Pofalićima. Godinama se planira izgradnja IX transverzale ili primarne gradske saobraćajnice koja bi spajala ovaj dio općine Novi Grad sa budućim gradskim autoputem i drugim dijelom općine. IX transverzala uključuje i izgradnju mosta preko željezničke pruge u Boljakovom Potoku. Šta se uradilo po tom pitanju i kada se može očekivati početak tog projekta?

To je najznačajniji saobraćajni projekat u općini Novi Grad zato što je općina bez toga podijeljena na dva dijela te je komunikacija otežana. Mi smo ove godine radili na rješevanju problema saobraćajnih gužvi kroz dva kružna toka na VI transferzali koju koristi većina građana sa te strane općine, koji bi koristili IX transverzalu. Intenzivno se više od dvije godine radi na realizaciji tog projekta. Završena je revizija glavnog projekta, jedan dio zemljišta je otkupljen, a sa firmom Energoinvest TDS smo postigli dogovor o otkupu najvećeg pojedinačnog dijela zemljišta za eksproprijaciju. Sredstva su već osigurana, a ostat će nam i jedan dio eksproprijacije za narednu godinu. Nakon toga se ide u izgradnju. U ovom trenutku se ne može raditi brže nego što to okolnosti dopuštaju.

Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba


Koji su to projekti koji su završeni? Nedavno je otvoren sportsko-rekreativni centar "Safet Zajko". Na koji način će centar funkcionirati, da li će se karte naplaćivati i ko će održavati sve ono što centar podrazumijeva?

Mogu reći da samo ove godine mi imamo nekoliko, slobodno mogu reći, generacijskih projekata u općini Novi Grad. Mi smo prva općina u državi koja je dobila biciklističku stazu. Ona je, naravno, dio programa "Pokrenimo Novi Grad zajedno", imamo i Centar "Safet Zajko" kao najveći park u Sarajevu koji je ove godine otvorila Općina Novi Grad. Očekujemo da u ovoj godini Sarajevo bude spojeno s koridorom 5C na teritoriji općine Novi Grad.

Kada je riječ o Centru "Safet Zajko", mi nismo imali namjeru da se ulaz u sam centar naplaćuje. Do sada je u funkciju stavljeno nešto manje od 50 posto ukupnog prostora, a naš plan za narednu godinu je da u funkciji bude više od 80 posto ukupnog prostora od 11 hektara. Ovih nekoliko lijepih vikenda iza nas je pokazalo da smo zaista tim projektom ponudili nešto što Sarajevu nedostaje, ponudili jedan prostor za odmor i rekreaciju naših građana, prostor koji je pod stalnim nadzorom, koji je na zadovoljavajućem nivou higijene, sigurnosti itd. Našem preduzeću Lokom je povjereno upravljanje i održavanje ovog objekta. Mi to možemo uraditi kada smo vlasnici nekog objekta ili kad nam je to nekim propisom preneseno, u ovom slučaju je to ugovor s Vladom FBiH. To ne možemo uraditi za nešto što nije naše.

Određeni sadržaji unutar kompleksa i sada se naplaćuju, a to je prije svega korištenje fudbalskog stadiona. To je profesionalni stadion s umjetnom travom koji koriste sportski klubovi. Mislim da bi ugostiteljstvo unutar tog kompleksa moglo djelimično finansirati to njegovo stalno čuvanje. Moguće je da se u nekoj fazi možda bude naplaćivao parking, ali ni ta odluka još nije donesena. Sam ulazak u kompleks mi nemamo namjeru naplaćivati. Ono što je važno istaći jeste da je ovo sigurno najbolji primjer kako se može upotrijebiti jedan devastiran prostor u korist svih. Mi ćemo ovim centrom dobiti zeleno središte naše općine.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: