"Nemam informaciju da bi gradske općine i Grad Sarajevo odustali od finansiranja, osim možda Općine Novi Grad jer imaju svoj higijenski servis za hvatanje pasa lutalica, koju su otvorili prije nekog vremena. Oni bi mogli da odustanu od ovog projekta, ali za ostale općine nismo dobili informaciju napismeno da neće s nama više da sarađuju", kazao je Musić.
Naglašava da su prilikom otvaranja azila, početkom prošle godine, sve općine KS-a potpisale ugovor.
"Na sastanku koji je održan s kantonalnim ministrima privrede i prostornog uređenja i zaštite okoliša Emirom Hrenovicom i Zlatkom Petrovićem pozvane su da ponovo potpišu novi ugovor. Trenutno ne znamo tačno koje će sve općine s nama sarađivati, ali ima ugovor koje su općine potpisale i one ne mogu tako lako odustati", ustvrdio je Musić.
Pojašnjava da su se potpisivanjem ovog ugovora sve kantonalne općine i Grad Sarajevo obavezali da finansiraju jednim dijelom rad azila, odnosno izgradnju azila i zakupninu koja se plaća za pse.
Također, Musić je stanje u azilu ocijenio "prilično dobrim".
"U azilu trenutno boravi više od 500 pasa. Kapaciteti su popunjeni, imamo još nekoliko mjesta za agresivne pse. Svaki pas ima svoju dokumentaciju, gdje je uhvaćen, da li je agresivan", dodaje Musić.
Hranu finansira firma Murai komerc, a u azilu je zaposleno 15-ak radnika, koje plaća ova firma.
"Naše ekipe stalno su na terenu i interveniraju tamo gdje je potrebno i gdje se to od nas traži. Imamo pozive iz svih općina ako postoje negdje agresivni psi. Naši ljudi izlaze na teren, iz svake mjesne zajednice s nama izađe i predsjednik MZ koji bude na licu mjesta kad se pas uhvati i onda napravimo zapisnik na kojoj lokaciji je pas uhvaćen, te dobijemo i potpis i pečat mjesne zajednice", objasnio je Musić.
S druge strane, načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić je Agenciji Fena kazao da je stav ove općine da azil u Prači "nije apsolutno odgovorio svom zadatku".
"Ako postoji iko u Sarajevu ko je primijetio da je taj azil nešto riješio, mi bismo voljeli da čujemo te argumente. Iako nismo pravili nikakav ugovor s azilom iz Prače, niti postoje podaci o broju životinja koje su odvezene u taj azil s područja Novog Grada, niti bilo kakav podatak na koji bismo mi mogli reagovati, Općina Novi Grad Sarajevo prošle je godine dobila fakturu od tog azila da je plati. Nekoliko puta smo pokušali da s njima sarađujemo i vidjeli smo da oni nisu u stanju odgovoriti zahtjevima hvatanja i zbrinjavanja životinja", smatra načelnik Efendić.
Kaže da je iz tih razloga Općina Novi Grad formirala higijenski servis u sastavu općinskog preduzeća Lokom, da bi bili u stanju hvatati životinje na području općine Novi Grad. Efendić navodi da je Općina Novi Grad "bila spremna da s njima potpiše ugovor o zbrinjavanju određenog broja životinja u Prači, koje higijenski servis uhvati, gdje bi se tačno znao broj zbrinutih pasa označenih markicama".
"Međutim, oni nisu odgovorili pozitivno. Rekli su da nemaju slobodne kapacitete za to", kaže Efendić.
Općina Novi Grad smatra da način na koji je taj projekt započet i zamišljen, nije adekvatan i nije dao apsolutno nikakve rezultate. Općina Novi Grad Sarajevo je prinuđena, ističe općinski načelnik, da samostalno, kao i druge općine, traži drugo rješenje za ovaj problem.
