Selimovićeva odbrana, između ostalog, prezentovala je i dokumente kojima želi dokazati da su i pripadnici drugih obavještajnih službi Petog korpusa Armije BiH (ABiH) na sličan ili isti način ispitivali zarobljenike kao i sam optuženi, koji je radio kao referent za kontraobavještajne poslove.
“Kontraobavještajna služba Petog korpusa ABiH profesionalno je radila svoj posao. Selimović nije mogao ništa drugo, nego raditi ono što mu je naređeno. Oficiri, kontraobavještajci su bili dužni ispitivati ratne zarobljenike jer im je to stavila u obavezu Služba bezbjednosti Petog korpusa ABiH. Pripadnici Centra službi bezbjednosti (CSB) Bihać na isti način su ispitivali zarobljenike kao i kontraobavještajci”, kazao je Asim Crnalić, branilac optuženog Selimovića.
Uz Selimovića, Tužilaštvo BiH tereti Adila Ružnića i Emira Mustafića za zločine počinjene u Bosanskoj krajini.
Prema optužnici, Selimović, Ružnić i Mustafić su od 1994. do 1996. godine pomagali zatvaranje pripadnika vojske i policije Republike Srpske (RS), te civila u zatočeničke centre u Bihaću, Cazinu i Bosanskom Petrovcu. Kako se navodi u optužnici, prilikom ispitivanja optuženi su zarobljenike fizički maltretirali.
U optužnici stoji da je Selimović bio referent za kontraobavještajne poslove i zamjenik načelnika Odjeljenja vojne bezbjednosti Petog korpusa ABiH, Ružnić pomoćnik komandanta za poslove bezbjednosti, a Mustafić vojni policajac.
Crnalić je Sudskom Vijeću na ovom suđenju pročitao izjavu zarobljenika Darka Dojčinovića, koji je bio ranjen, pa je izjavu napisao optuženi Selimović.
U izjavi Dojčinovića, kako prenosi BIRN Justice Report, nekadašnjeg vojnog policajca Prvog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), navedene su vojne akcije i opremljenost ove jedinice, te mučenja muslimanskih zarobljenika u logoru Manjača kod Banje Luke.
U izjavi je, između ostalog, navedeno da su Dočjinoviću pripadnici Petog korpusa ukazali ljekarsku pomoć nakon ranjavanja. “Ovo je primjer na koje su okolnosti uzimane izjave od ratnih zarobljenika. Ovo je primjer za sve izjave”, kazao je branilac Crnalić.
Sudskom vijeću odbrana Selimovića prezentovala je i dokaze kojima želi pokazati da su zarobljenici dobrovoljno davali izjave, te da nisu bili psihički i fizički maltretirani.
Sudu BiH Crnalić je prezentovao i nekoliko izjava zarobljenika na kojima nema potpisa optuženog Selimovića ili su potpisani drugi ljudi. Razlog ulaganja tih izjava je, kako je kazao Crnalić, to što su zarobljenici u istrazi u Tužilaštvu BiH naveli da ih je ispitivao Selimović.
“Više osoba iz različitih službi uzimalo je izjave zarobljenika u raznim objektima”, dodao je Crnalić.
Selimovićeva odbrana je počela sa ulaganjem materijalnih dokaza 15. jula ove godine.
Nastavak suđenja zakazan je za 17. august ove godine.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
