Tema sesije je bila "Politika SAD-a prema BiH – od aktivne podrške konsolidaciji države do pasivnog promatranja“.
Seizović je rekao da su potcijenjeni odnosi između SAD-a i BiH. On je kazao da je američka politika imala svoje uspone i padove u BiH, ali da se u posljednje vrijeme "više svodi na neprisustvo".
Prema njegovim riječima, na početku 90-ih godina prošlog stoljeća američka politika imala je stav koji je podržavao integritet bivše Jugoslavije i bila je za očuvanje jedinstvene države. Nakon toga, došlo je do zaokreta gdje se SAD potpuno okreće novonastalim demokratijama na području bivše Jugoslavije, kada su američke vlasti pružile bezrezervnu podršku BiH u vrijeme njenog međunarodnog priznanja, istakao je Seizović, dodajući da ipak tada nije moglo doći do automatske vojne intervencije kako bi se spriječilo krvoproliće.
“Problem je uvijek bio za jedinstvenu vojnu akciju SAD-a sukob dva najvažnija organa, a to su predsjedničke ovlasti i ovlasti Kongresa. U Kongresu se sukobljavaju različiti interesi i lobiji. U vrijeme mandata predsjednika Billa Clintona, BiH je sasvim sigurno uživala nesebičnu podršku. Odličnom akcijom SAD-a došlo je do vojne akcije i na kraju do zaključivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma“, rekao je Seizović, dodavši da su politički lideri na neki način bili primorani da potpišu sporazum, zbog čega su SAD itekako veliki saveznik BiH.
Naglasivši da je SAD zaslužan za zaustavljanje krvoprolića, Seizović je izjavio kako su američke vlasti zaslužne i za održavanje mira.
Nakon nekoliko neuspjeha, SAD je polahko, ali sigurno gubio interes za BiH, jer je američka administracija shvatila da “nema ozbiljnog sagovornika“, da uvijek postoje “fragmentarni interesi koji su ove ili one političke stranke“ i da “nema one zamišljene BiH koja je demokratska, država vladavine prava i multietnička
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
